Alati pristupačnosti:

priručnik za obuku slijepih i slabovidnih osoba za korištenje računara

Sarajevo, juni 2015. godine

Udruženje slijepih Kantona Sarajevo
Sarajevo
ul. Podgaj br. 7
Tel/fax: (033) 445-394
e-mail: <usgks@bih.net.ba>

Priručnik pripremljen i štampan u okviru projekta “Razvoj kapaciteta organizacija slijepih u F BiH” koji je finansiran od strane SIDA posredstvom MyRight iz Švedske.

Priručnik pripremili:


Predgovor

Ovaj Priručnik rezultat je projekta koji Udruženje slijepih Kantona Sarajevo realizira u partnerstvu sa Udruženjem slijepih Štokholm i Gotland Lan, u periodu 2015-2017, a koji je finansiran od strane SIDA, posredstvom organizacije MyRight iz Švedske.

Priručnik je namijenjen instruktorima koji obučavaju slijepe osobe za rad na računarima, slijepim i slabovidnim osobama koje žele da koriste računare i njihovim asistentima i članovima porodice.

Pored teorijskog dijela koji generalno govori o računarima ovaj Priručnik sadrži i poglavlja u kojima se daju praktični savjeti i uputstva kako se koriste računari, uz upotrebu specijalnih programa za slijepe.

Važno je napomenuti da je osposobljavanje slijepih za rad na računarima dugotrajan i složen proces, te da je teško pronaći unaprijed sva rješenja na sva pitanja o radu na računarima što nam naposlijetku i nije bila namjera. Nasuprot tome, namjera nam je da instruktorima I slijepim i slabovidnim osobama pružimo osnovne smjernice koje će, nadamo se, dovesti do osposobljavanja brojnih slijepih i slabovidnih osoba za korištenje računara.


Sadržaj


1. ŠTA SU RAČUNARI?

Računari su hardversko-softverske mašine koje izvršavaju zadatke ili izračunavanja na osnovu skupa uputstava ili programa. Prvi elektronski računari su proizvedeni četrdesetih godina 20. vijeka i bili su ogromne mašine za čije su korištenje bili potrebni timovi ljudi. U poređenju s tim ranim modelima, današnji računari su zapanjujući, ne samo da su hiljadama puta brži već mogu da stanu na sto, u krilo ili čak u džep.

Osnovu rada svakog računara čini interakcija između hardvera i softvera. Hardver predstavljaju dijelovi računara koje možete da vidite i dodirnete, uključujući kućište i sve unutar njega. Najvažniji dio hardvera je mali pravougaoni čip unutar računara koji se naziva centralni procesor (CPU) ili mikroprocesor. To je „mozak“ računara — dio koji prevodi uputstva i izvršava izračunavanja. Dijelovi hardvera poput monitora, tastature, miša, štampača i ostalih komponenti često se nazivaju hardverski uređaji ili ulazno-izlazni uređaji.

Slijepi korisnici računara u Bosni i Hercegovini često koriste sljedeću definiciju računara:

“Računar je najvažniji izum u cjelokupnoj historiji organiziranja slijepih te ima neprocjenjiv doprinos za njihovu punu integraciju u društvu u cilju njihovog obrazovanja, profesionalne rehabilitacije I osposobljavanja, zapošljavanja, informiranja, unapređenja kulturnih potreba, stvaralaštva, zabave; za što kvalitetniji i što samostalniji život.”

Dostignuća informatičkih tehnologija dovela su do značajnog pojeftinjenja kopiranja svih vrsta tekstova na brajevom pismu koje treba doprinijeti podizanju opće pismenosti slijepih. U odnosu na ovu definiciju računara, jedino se smatra da značajniju ulogu kod slijepih osoba ima brajevo pismo.

1.1. Vrste računara

Lični računar ili PC je dizajniran da ga u jednom trenutku koristi samo jedna osoba. U ovom odjeljku su opisane razne vrste ličnih računara: desktop računari, laptop računari, netbook i ultrabook računari i tablet računari.

1.1.1. Desktop računari

Desktop računari su namijenjeni za upotrebu na radnom stolu u kancelariji ili stolu u sobi. Oni su obično veći I moćniji od ostalih vrsta ličnih računara. Stoni računari su sastavljeni od odvojenih komponenti. Osnovna komponenta zvana sistemska ili centralna jedinica je obično pravougaono kućište koje se nalazi na stolu ili ispod njega. Ostale komponente, kao što su monitor, miš I tastatura, povezane su sa sistemskom jedinicom preko kablova.

1.1.2. Laptop računari

Laptop računari su u upotrebi i na tržištu već skoro dvije decenije. Kada su se pojavili, predstavljali su jedinu prenosivu alternativu standardnim desktop računarima. Dizajnirani su tako da mogu da stanu na krilo po čemu su I dobili ime. Dijagonala ekrana kod ove vrste računara iznosi između 12 i 19 inča, najčešće 15 inča. Takođe, ovi računari mogu biti poprilično moćne mašine koje mogu izvršavati i najzahtjevnije aplikacije kao i desktop računari. Važno je napomenuti da su ovi računari lahki i pokretni PC uređaji s tankim ekranom. Mogu da rade na baterije po nekoliko sati, tako da ih možete nositi svuda. Za razliku od desktop računara, laptop računari kombinuju CPU, ekran i tastaturu u jednom kućištu. Kada se ne koriste, ekran se preklapa preko tastature.

1.1.3. Netbook i ultrabook računari

Netbook računari najčešće imaju dijagonalu ekrana od 9 do 12 inča. Kada su se pojavili na tržištu prije par godina, stekli su veliku popularnost ali ih u posljednje vrijeme potiskuju tablet uređaji. Iako su pomalo nepraktični za svakodnevnu upotrebu zbog malog ekrana i tastature, na njima možete instalirati sve standardne aplikacije, zato što koriste klasičan operativni sistem Windows. Pogodni su za lakše programe i surfovanje Internetom, ali nisu namijenjeni pokretanju zahtjevnijih aplikacija kao što je Photoshop za obradu slika ili igranju zahtjevnih video-igara.

Ultrabook računari su najmlađi u ovoj kategoriji i njihovo ime potiče od izraza “ultra-portable notebook”. Obično teže manje od 1,5 kg i veoma su tanki. Uprkos tankom profilu ultrabook računara (manje od 2 cm), veličina ekrana često je u rangu standardnih notebook računara od 11 do 15 inča. Većina je opremljena sa SSD uređajima za skladištenje podataka koji su brži, tiši i lakši od klasičnih hard-diskova I omogućavaju mnogo brže podizanje sistema. Iako su brži, SSD diskovi su mnogo skuplji od hard-diskova, tako da kapacitet skladištenja ultrabook računara obično ne prelazi 128 GB.

Netbook i ultrabook računari se ne isporučuju sa DVD/CD uređajem. Ovi računari takođe koriste bateriju za napajanje te zbog male potrošnje struje baterije traju duže nego kod laptop računara.

1.1.4. Tablet računari

Tablet računari su mobilni računari s kombinacijom funkcija laptop i netbook računara. Poput laptop računara, oni su moćni i imaju ugrađen ekran. Kao i u slučaju netbook računara, u njih možete da instalirate programe koji vam omogućuju da pretražujete Internet, obrađujete tekst, da crtate slike na ekranu, obično pomoću tablet olovke umjesto pisaljke. Takođe mogu da konvertuju vaš rukopis u kucani tekst. Neki tablet računari su „prenosni“, sa ekranom koji se okreće i razvija, otkrivajući tastaturu koja se nalazi ispod.

Zajedničko svim ovim računarima su neke hardverske karakteristike po čemu razlikujemo performanse računara I po čemu možemo da ih poredimo, kao što su: procesor, RAM memorija, memorija za čuvanje podataka - hard-disk. Takođe, tu još uključujemo i periferne uređaje, kao što su: štampač, monitor, skener, tastatura, miš, web-kamera, mikrofon, zajednički ulazno-izlazni portovi, kao što su USB i HDMI.

1.2. Softver

Softver su programi pomoću kojih hardver treba raditi. Program za obradu teksta koji koristite za pisanje dokumenata na računaru je vrsta softvera. Operativni sistem (OS) je softver koji upravlja računarom i uređajima koji su povezani s njim. Jaws kao čitač ekrana je softver. Sinteza govora je softver.

Tri najpoznatija operativna sistema su: Windows, Mac i Linux. Vaš računar koristi operativni sistem Windows I ovaj Priručnik je pisan za njega. Podjela softvera se može izvršiti na više načina, a jedna opća podjela je na:

1.3. Operativni sistem (OS)

Operativni sistem predstavlja vezu između korisnika računara i hardvera. Može se reći da je operativni sistem skup programa koji upravljaju radom hardvera i softvera, odnosno obavljaju osnovnu kontrolu procesa i stanja u računaru, kao i upravljanje i nadgledanje rada čitavog računara. Sav taj rad i kontrola izvode se u pozadini, skriveno od korisnika. Postoji još jedna definicija koja kaže da je namjena OS-a da korisniku osigura okruženje ili platformu za izvršavanje svojih programa. Možda je najinteresantnija definicija da je OS menadžer računarskih resursa, zato što je on taj koji arbitrira o tome koji hardverski resurs će biti dodijeljen kome i na koliki vremenski period. Takođe, OS vodi računa o stvarima o kojima korisnik ne brine, na primjer, prikaz na ekranu ili rad sa ulazom i izlazom, dodjelu memorijskog prostora nekoj aplikaciji, kao I nadgledanje stanja procesa i taskova.

1.3.1. Aplikativni softver

Aplikativni ili korisnički softver su programi koje pokreće sam korisnik I kojima upravlja i radi. Neki od ovih programa se mogu podesiti da se pokreću zajedno sa pokretanjem operativnog sistema. OS dodjeljuje hardverske resurse pojedinim programima koji su pokrenuti i koji se izvršavaju. Korisnik može direktno koordinirati rad aplikativnog softvera i operativnog sistema. Drugim riječima, korisnik može pokretati I zatvarati određene programe koji se izvršavaju pod operativnim sistemom. Kada bismo napravili hijerarhijsku listu, na dnu bi se nalazio hardver, zatim operativni sistem koji upravlja hardverom, zatim aplikacije koje koriste operativni sistem, zatim čitač ekrana sa sintezom govora ili uvećivač sadržaja ekrana I na kraju tu je korisnik koji upravlja aplikacijama.

1.3.2. Graphical User Interface (GUI)

Graphical User Interface (GUI) predstavlja interaktivnu vezu između računara I korisnika. U početku se u DOS operativnom sistemu komunikacija vršila iz komandne linije gdje je korisnik unosio naredbe, a računar ih izvršavao i rezultate prikazivao na ekranu. Danas postoje moćni grafički interfejsi koji omogućavaju lakši rad u odnosu na komandnu liniju. Grafički interfejs je nastao još sredinom 80-ih godina, a posebno se razvio u operativnom sistemu Windows koji koristi grafičko okruženje, gdje se programi izvršavaju u okviru prozora, pomjeranjem miša i sa tastaturom. Zahvaljujući grafičkom korisničkim interfejsom danas se mnogo lakše i jednostavnije radi.

Grafički korisnički interfejs ili grafički interfejs (eng. graphical user interface) je metod interakcije sa računarom kroz manipulaciju grafičkim elementima I dodacima uz pomoć tekstualnih poruka I obavještenja. GUI programi prikazuju vizuelne elemente, poput ikone, prozora i drugih elemenata. Pomoću grafičkog interfejsa korištenje današnjih računara je mnogo jednostavnije nego u doba DOS operativnog sistema koji je bio prilično “negostoljubiv” prema novim korisnicima računara. Većinom današnjih operativnih sistema, a ne samo Windowsom, se upravlja preko grafičkog interfejsa, dakle pomoću kursora, ikona, prozora i drugih elemenata. I slijepi korisnici računara, bez obzira što ne vide ove grafičke elemente, koriste GUI. Danas se grafički interfejs ne koristi samo u računarima, danas ga iskorištavaju i razne govorne mašine, informacijski kiosci, kao i monitori u industrijskim postrojenjima koji pokreću operativne sisteme u realnom vremenu. Neki najnoviji mobiteli takođe imaju grafičke interfejse sa ekranima osjetljivim na dodir.

1.3.3. Windows operativni sistemi

Window na engleskom jeziku znači prozor, po čemu su ovi operativni sistemi i dobili naziv, jer se svi programi izvršavaju unutar prozora. Postoji više verzija Windows operativnih sistema. Prva verzija Windows operativnog sistema bila je Windows 1.0, a zatim su izlazili Windows 2.0, Windows 3.11, Windows 95, Windows 98, Windows ME, Windows XP, Windows Vista, Windows 7, Windows 8, Windows 8.1, kao i najnoviji - Windows 10. Svi navedeni OS su operativni sistemi namijenjeni desktop računarima, laptopima, netbooku i slično. Postoje i serverske verzije Windowsa: Windows NT, Windows 2000 I Windows Server 2003 i Windows Server 2008.

1.3.4. Windows 7

Windows 7 je izdanje Microsoftovog operativnog sistema u seriji operativnih sistema proizvedenih za korištenje na personalnim računarima, kao i na laptopima, netbookovima, tablet PC-evima itd. Windows 7 je predstavljen 22. jula 2009. godine. Za razliku od svog prethodnika, Windowsa Viste, koji je imao previše dodataka, Windows 7 je osmišljen tako da teži osnovnom Windows konceptu, da bude potpuno kompatibilan sa prethodnim verzijama Windowsa i njihovim upravljačkim programima, ali da ima brzinu koju Vista ili XP nisu imali. Neke standardne aplikacije koje su sadržane u prethodnim verzijama Windowsa, uključujući Outlook Express, Windows Calendar, Windows Mail, Windows Movie Maker, i Windows Photo Gallery, nisu sadržane u ovoj verziji. Većina je ponuđena posebno kao dio softverskog paketa Windows Live Essentials ili se moraju posebno instalirati.

U vrijeme pisanja ovog Priručnika na tržištu softvera dostupno je čak šest verzija ovog operativnog sistema. Također sve verzije su dostupne kako za procesore sa 32-bitnom arhitekturom, tako i za procesore sa 64-bitnom arhitekturom. Imena verzija dotičnog operativnog sistema kao i namjena je:

Uopćeno rečeno, Windows 7 uključuje brojne funkcije, kao što su: unaprijeđeni sistemi za upravljanje dodirom i prepoznavanje rukopisa, podrška za virtualne tvrde diskove (VHD datoteke), poboljšanje performansi na višejezgrenim procesorima, poboljšane performanse u dizanju sistema. Windows 7 takođe dodaje podršku za korištenje više grafičkih kartica različitih proizvođača. Novi su I Windows Media Center, Windows Media Player 12, programčići za Windows Media Center, poboljšane multimedijske sposobnosti, XPS čitač, ugrađen Windows PowerShell, redizajnirani kalkulator sa novim modovima Programer I Statistika, te sposobnost pretvaranja mjernih jedinica. Mnogo novih stavki dodano je i u upravljačku tablu, kao što su: ClearType Text Tuner, upravitelj šifara, Biometrijski uređaji, kalibracija ekrana, Programčići (Gadgets), Centar za rezervne kopije (Recovery), Centar za lakše korištenje računara, Rješavanje problema (Troubleshooting), napredna podešavanja ekrana (Display)... Windows Security Center iz ranijih verzija preimenovan je u Windows Action Center.

Centar za lakše korištenje računara predstavlja centralnu lokaciju na kojoj možete uključiti i podesiti postavke pristupačnosti i programe dostupne u operativnom sistemu Windows. Možete prilagoditi postavke tako da lakše vidite računar, koristite miš i tastaturu, kao i neke druge ulazne uređaje. Takođe možete odgovoriti na nekoliko pitanja o vašem svakodnevnom korištenju računara, što će operativnom sistemu Windows pomoći da vam preporuči postavke pristupačnosti i programe.

U vrijeme pisanja ovog Priručnika Windows 7 je najpopularniji i najčešće korišteni operativni sistem. Procjenjuje se da oko 60 posto svih računara sa operativnim sistemom windows ima instaliranu neku od šest mogućih verzija. I pored toga Microsoft je najavio prestanak zvanične podrške za 2020. godinu. Naravno, to ne znači da će vaš računar, ako koristite popularnu "sedmicu", prestati funkcionirati, ali više nećete biti u mogućnosti koristiti tehničku podršku od strane Microsofta, niti će se za ovaj operativni sistem pojavljivati i izdavati nove nadogradnje. Što se tiče podrške, zapravo postoji mogućnost da vam Microsoft i dalje pruža istu, ali ćete to morati platiti. Nešto slično se desilo i sa Windows XP koji se pojavio 2002. godine, a prestanak zvanične podrške je nastupio 8. aprila 2014. godine.

Šta će se dogoditi ako nastavite koristiti Windows XP? Ako nastavite koristiti Windows XP, iako je podrška ukinuta, računar će i dalje raditi, ali može postati manje otporan na sigurnosne rizike i viruse.

1.4. Zaštita računara

Više nego važno je da korisnik računara prepoznaje važnost redovnog ažuriranja softvera, kao što su: antivirus, aplikacioni softver operativnog sistema. Mora se razumjeti pojam zlonamjernih programa (malware), biti sposoban da se identificiraju različite vrste zlonamjernih programa, kao što su: virusi, crvi (worm), Trojan, špijunski programi (spyware). Ukoliko ste početnik u korištenju računara i ova oblast vam nije dovoljno poznata, obavezno potražite pomoć od drugih da pravilno zaštitite vaš računar.

Ako se povežete sa Internetom, dozvolite drugim ljudima da koriste vaš računar ili sa njima podijelite datoteke, treba da preduzmete korake zaštite računara od oštećenja. Zašto? Zato što postoje računarski kriminalci (ponekad se nazivaju hakeri) koji napadaju tuđe računare. Oni mogu da napadnu direktno, provaljivanjem u računar preko Interneta i krađom vaših ličnih informacija, ili indirektno, kreiranjem zlonamjernog softvera koji je kreiran da naškodi računaru. Srećom, možete da se zaštitite tako što ćete preduzeti nekoliko jednostavnih mjera opreza. Ovo su prijetnje i načini na koje možete da se odbranite od njih:

Obratite pažnju na dva najvažnija koraka da biste pravilno zaštitili svoj računar:

Prvi korak je podešavanje računara u cilju sprečavanja bezbjednosnih prijetnji. Pravilno podešen računar ima sigurnu zaštitu od virusa, špijunskog i drugog zlonamjernog softvera. Najvažnija sigurnosna podešavanja su: automatsko ažuriranje za Windows, uključivanje Windows zaštitnog zida, omogućavanje postavki privatnosti programa Internet Explorer, uključivanje kontrole korisničkog naloga (UAC), čišćenje Internet keša i historije pregledanja i još mnogo toga.
Drugi korak je redovno skeniranje računara u potrazi za virusima, špijunskim i drugim zlonamjernim softverima. Skeniranje može biti:

1.5. Licenciranje softvera

Kad god je to moguće, treba koristiti licencirani softver. Korištenje licenciranog softvera zove se (End-User License Agreement - EULA). Svaki softver mora biti licenciran prije upotrebe. Postoji više tipova softverskih licenci kao što su: pravo vlasnika (proprietary), otvoreni kod (open source), probna verzija (trial version), uvjetno besplatni (shareware), besplatni (freeware).


2. Korištenje računara

2.1. Pokretanje računara

Pokretanje računara sastoji se od sljedećih koraka:

  1. Računar mora biti uključen u struju, a ako je u pitanju laptop, netbook i slično, mora biti dovoljno napunjena baterija;
  2. kod desktop računara, zvučnici trebaju biti uključeni. Ukoliko je korisnik slijepa osoba, monitor može biti isključen;
  3. Pritisnite dugme na kućištu ili laptopu da uključite računar. Odmah po uključivanju računara, na ekranu će se pojaviti neke informacije.

To je postupak koji se zove POST (Power On Self Test ili Power On System Test). U suštini, računar provjerava sve komponente računara, ispisujući njihove specifikacije poput vrste i jačine procesora, količine memorije, broja hard-diskova i optičkih uređaja u računaru i njihove specifikacije itd. Ovu proceduru odrađuje čip koji se zove ROM-BIOS (Read Only Memory - Basic Input Output System) i ova procedura se vrši svaki put kada uključujete računar, kako bi se potvrdila ispravnost svih uređaja, te da se provjere izmjene ukoliko ste uradili neku nadogradnju (npr. ako ste dodali novi ili zamijenili stari hard-disk, povećali radnu memoriju itd.). Tek nakon ove procedure koja traje 5-10 sekundi, računar podiže operativni sistem i neke programe koji se startuju zajedno sa Windowsom. Nakon izvršenog učitavanja operativnog sistema na ekranu se pojavljuje grafičko radno okruženje, tj. desktop sa svojim ikonama. Tokom startovanja operativnog sistema čuje se zvuk da je startovan operativni sistem, a ako je podešeno da se startuje JAWS, onda se čuje I poruka: "JAWS for Windows is ready". U novijim verzijama JAWS najavljuje: "JAWS profesional". Takođe, može da se čuje i da se pokreće sinteza govora.

2.2. Restart računara

Restart (ponovno startovanje) računara je proces isključivanja računara i automatskog uključivanja bez korisnikove intervencije, tj. potrebe pritiskanja dugmeta za uključivanje računara nakon gašenja. Ova mogućnost ima svoje prednosti. Ukoliko ste vršili neke zahtjevne operacije na računaru, te je radna memorija popunjena, restart računara bi osvježio rad operativnog sistema i time ponovo obezbijedio brzi rad. To je u suštini opcija koja vrši ponovno podizanje operativnog sistema. Ona je ujedno potrebna kada instalirate neki novi uređaj ili softver, te operativni sistem zahtjeva restart kako bi pravilno prijavio nove uređaje ili softver u računaru.

Računar se restartuje tako što:

  1. Pritisnete taster Start, JAWS će izgovoriti: menu, Edit Polje za pretragu;
  2. Jednom pritisnite strelicu desno do: Split button Isključi;
  3. Još jednom pritisnite strelicu desno do: u stanju hibernacije;
  4. Pritisnite strelicu gore do: Ponovo pokreni;
  5. Pritisnite taster Enter.

2.3. Pravilno isključivanje računara

Operativni sistem instaliran na računaru, zahtjeva I njegovo pravilno isključivanje. potrebno je pridržavati se pravilnih procedura za ovaj proces. Postoji više načina pravilnog isključivanja računara. Da biste pravilno isključili računar, potrebno je:

  1. Pritisnite taster Start, JAWS će izgovoriti: menu, Edit Polje za pretragu;
  2. Jednom pritisnite strelicu desno do: Split button Isključi;
  3. Pritisnite Enter i sačekajte da se računar isključi.

Ili:

  1. Dok ste na desktopu, pritisnite: Alt+F4;
  2. Otvara se dijalog "Isključivanje sistema Windows";
  3. Fokus je na kombiniranom okviru: Combo box Šta želite da računar uradi?
  4. Idite strelicom dolje do: Isključi;
  5. Pritisnite Enter.

Zatvaraju se svi otvoreni programi, isključuje Windows i zatim isključuje računar.

2.4. Čitači ekrana, ekranske lupe i sinteze govora

Čitač ekrana - (Eng.: Screen reader) je softverska aplikacija koja pokušava da identificira sadržaj ekrana. Tako identificiran sadržaj se predstavlja korisniku računara kao zvučna informacija pomoću sinteze govora (Eng.: Speech Synthisizer) ili kao taktilna informacija pomoću brajevog retka (Eng.: Braille Display). Najčešće korišteni čitači ekrana su: JAWS, NVDA, Window-Eyes i drugi.

Uvećivači ekrana - (Eng.: Screen magnifier) i ekranske lupe (Eng.: Screen loupe) su softverske aplikacije koje identificiraju sadržaj ekrana. Tako identificiran sadržaj se uvećava i predstavlja korisniku računara. često uz uvećan sadržaj slabovidna osoba koristi i dodatno zvučne informacije pomoću sinteze govora.

Sinteza govora je najčešće softverska aplikacija. Postoje i hardverske sinteze govora, koje pretvaraju tekst u govor. Zadatak svake sinteze govora je da na osnovu ulazne tekstualne informacije kreira govornu informaciju razumljivu čovjeku. To podrazumijeva da sintetiziran govor mora zvučati prirodno, imati intonaciju karakterističnu za prirodan ljudski govor. Najčešće korištene sinteze su: anReader, WinTalker Voice, Fis ili Glas te eSpeak.

Čitači ekrana, uvećivači ekrana, ekranske lupe, sinteze govora i brajevi reci su tehnologije pristupačnosti od posebne važnosti za osobe oštećenog vida. Pod oštećenjem vida kod osobe koja koristi računar podrazumijeva se: Sljepilo, slabovidnost i nesposobnost prepoznavanja boja i kontrasta.

2.5. Tastatura, prečice i komande sa tastature

Tastatura predstavlja osnovni periferni uređaj za unošenje informacija u računar, za pisanje tekstualnih dokumenata, unošenje numeričkih podataka, te posebno za upravljanje računarom korištenjem čitača ekrana. Tastaturu takođe mogu koristiti i osobe koje vide normalno, i to za kontroliranje računara, a ne samo za unošenje teksta, i ona će im pomoći da rade brže i efikasnije. Kod korisnika računara sa čitačem ekrana podrazumijeva se da korisnik poznaje tastaturu ili je uči tokom obuke, i da je koristi bez greške.

2.5.1. Kako su organizovani tasteri na tastaturi

Na osnovu funkcije, tasteri na tastaturi su organizovani:

  1. Tasteri za kucanje (alfanumerički) – Ovi tasteri uključuju slovne, brojne, interpunkcijske I simboličke tastere koji se nalaze i na tradicionalnoj pisaćoj mašini.
  2. Kontrolni tasteri - Ovi tasteri se koriste za izvršavanje određenih radnji, sami ili u kombinaciji sa drugim tasterima. Najčešće korišteni kontrolni tasteri jesu tasteri: Ctrl, Alt, taster sa Windows logotipom, tj. Start taster i taster ESC. Korisnici čitača ekrana najčešće koriste još i taster Insert.
  3. Funkcijski tasteri - Funkcijski tasteri se koriste za izvršavanje određenih zadataka. Njihove oznake su F1, F2, F3 itd., sve do F12. Funkcionalnost ovih tastera se razlikuje od programa do programa.
  4. Tasteri za navigaciju - Ovi tasteri se koriste za kretanje u okviru dokumenata ili Web stranica i za uređivanje teksta. Oni uključuju tastere sa strelicama, tastere Home, End, Page Up, Page Down, Delete i Insert.
  5. Numerička tastatura - Numerička/brojčana tastatura je korisna za brzo unošenje brojeva. Tasteri su grupisani u blok koji liči na klasičan kalkulator ili registar kasu. Ova tastatura se može koristiti na dva načina: sa uključenim tasterom Num lock i kada je on isključen.

2.5.2. Korištenje numeričke tastature

Kada je na numeričkoj tastaturi uključen taster Num lock onda tasteri uključuju brojeve od 0 do 9, aritmetičke operatore: + (sabiranje), - (oduzimanje), * (množenje) I / (dijeljenje) i decimalni zarez. Ovi tasteri su, naravno, duplirani i na alfanumeričkom dijelu tastature, ali vam raspored tastera omogućava brzo unošenje numeričkih podataka ili matematičkih operacija jednom rukom.

Kada je taster Num lock isključen, numerička tastatura funkcioniše kao skup tastera za navigaciju (ove funkcije su odštampane na tasterima pored brojeva ili simbola).

Za čitanje sadržaja ekrana najčešće koristimo tastere na numeričkoj tastaturi (Num pad) ili u kombinaciji sa drugim tasterima. Kada se pokrene JAWS, numerička tastatura je isključena. Taster Num lock je na off. Sada tasteri na numeričkoj tastaturi imaju ulogu navigacionih tastera.

2.5.3. Tri dodatna tastera: Print screen, Scroll lock i Pause/Break

Taster Print screen (ili Prt scn) je nekada davno radio ono što na njemu piše — slao je trenutni tekstualni sadržaj ekrana na štampač. Danas pritisak na ovaj taster preuzima sliku trenutnog ekrana („snimak ekrana“) i kopira ga u Ostavu u memoriji računara. Odatle ga možete nalijepiti (Ctrl+V) u program Microsoft Word ili neki drugi program I odštampati ga iz tog programa ako to želite. Pritisnite tastere Alt+Print screen da biste umjesto čitavog ekrana preuzeli samo sliku aktivnog prozora.

Taster scroll lock (ili Scr lk) u većini programa nema efekta. U nekim programima, pritisak na taster Scroll lock mijenja ponašanje tastera sa strelicama i tastera Page up i Page down; pritiskom na ove tastere sadržaj dokumenta se pomjera bez promjene položaja kursora ili selekcije. Tastatura može imati svjetlosni indikator koji pokazuje da li je taster Scroll lock uključen.

Taster Pause/Break se rijetko koristi. U nekim starijim programima pritisak na ovaj taster pauzira program ili ga, u kombinaciji sa tasterom Ctrl, zaustavlja.

2.5.4. Pisanje teksta

Kada treba da napišete nešto u programu za obradu teksta, poruci ili okviru za tekst, treba da obratite pažnju na kursor, koji se takođe naziva mjesto umetanja. On pokazuje mjesto na kome će početi tekst koji ćete upravo pisati. Kursor možete da pomičete i pomoću tastera za navigaciju.

Osim slova, brojeva, znakova interpunkcije i simbola, tasteri za pisanje takođe obuhvataju tastere: Shift, Caps lock, TAB, Enter, razmaknicu i taster Backspace.

Shift pritisnite u kombinaciji sa slovom da biste napisali veliko slovo. Pritisnite taster Shift u kombinaciji sa nekim drugim tasterom da biste napisali simbol prikazan u gornjem dijelu tastera.

Caps lock pritisnite jednom da biste napisali sva slova kao velika slova. Ponovo pritisnite taster Caps lock da biste isključili ovu funkciju. Tastatura može imati svjetlosni indikator koji pokazuje da li je taster Caps lock uključen.

TAB pritisnite da biste pomaknuli kursor za nekoliko mjesta unaprijed. Takođe možete da pritisnete taster TAB da biste pomaknuli kursor u sljedeći okvir za tekst na obrascu.

Enter pritisnite da biste pomaknuli kursor na početak sljedećeg reda. U dijalogu pritisnite taster Enter da biste izabrali odabrano dugme.

Backspace pritisnite da biste izbrisali znak ispred kursora ili izabrani tekst.

Delete pritisnite da biste izbrisali znak poslije kursora ili izabrani tekst.

2.6. Prečice - komande sa tastature

Pored korištenja tastature da se nešto napiše u programu za obradu teksta, poruci ili okviru za tekst, istu najčešće koristimo za prečice, komande i navigaciju. Tastaturna prečica može biti pojedinačni taster ili kombinacija tastera pritisnutih na tastaturi. U ovom Priručniku kao i u JAWS pomoći, znak plus se koristi da označi da navedene tastere treba pritisnuti zajedno. Na primjer "Insert+strelica desno" se koristi za čitanje sljedeće riječi. Tastaturne prečice mogu se takođe sastojati od nekoliko tastera, od kojih jedne treba pritisnuti i odpustiti, a potom pritisnuti druge. Da bismo ovo označili u ovom uputstvu, upotrebljavamo znak zarez. Na primjer "Alt+F, X", može se koristiti kao prečica za zatvaranje mnogih programa. U ovom primjeru se zajedno pritisnu Alt i F, a pošto se otpuste, onda se pritisne taster X.

Kada se prečica sastoji iz tastera sa numeričkog dijela tastature, ispred se uvijek piše: "Num pad". Na primjer "Insert+Num pad 5". Ako u prečici nije navedeno "Num pad", koristite uvijek brojeve iz prvog reda alfanumeričkog dijela tastature.

2.7. Pokretanje programa

Poslije uključivanja računara i pokretanja operativnog sistema na ekranu se pojavljuje desktop. Izgled desktopa se razlikuje od korisnika do korisnika tj. od korisničkog naloga do korisničkog naloga, ako je računar podešen da ima više korisničkih naloga. Da biste shvatili svrhu desktopa, najlakše je uraditi poređenje sa vašim radnim stolom. Površinu radnog stola podešavate kako vama odgovara, radi efektivnog rada, i upravo to radite i na desktopu računara, postavljate ikone radi lakšeg i bržeg pristupa određenim programima, pravite foldere (fascikle) u koje smještate bitne podatke itd. Radna površina (desktop) Windows 7 ima standardne funkcije sa omogućenim aero glass efektima, ali je vi možete prilagoditi prema vašim potrebama. Kada se kaže standardne funkcije, misli se na postojanje start menija, palete poslova (Taskbar) i područja za obavještavanje (System Tray).

2.7.1. Ikone na desktopu

Glavne ikone koje se mogu naći na desktopu kod bilo kojeg korisnika su: Computer ili Računar, My Documents, Network, Recycle Bin, Internet Explorer, JAWS odgovarajuće verzije, Folderi (fascikle), Fajlovi (dokumenti).

Computer (kompjuter) je ikona na desktopu koja vam prilikom otvaranja, omogućava pregled uređaja koji se nalaze u računaru, poput hard-diska ili diskova i optičkih uređaja.

My Documents (moji dokumenti ili naziv korisnikovog naloga) je ikona koja će vam otvoriti sadržaj i pregled vaših ličnih dokumenata, bili to razni dokumenti napravljeni u Wordu ili Excelu, slike, muzika ili nešto drugo. Svaki korisnik ima lični „My Documents“ folder, gdje može sačuvati podatke. Svrhu „My Documents“ foldera možete najlakše razumjeti poređenjem sa sadržajem ladica na vašem radnom stolu.

Network (mreža) je ikona koja se koristi samo na računaru koji je uvezan u neku mrežu, jer pomoću ove ikone pristupate računarima iz mreže, i to samo podacima koji su prethodno odobreni za preglede od strane drugih računara.

Recycle Bin (korpa za smeće) je ikona pomoću koje pristupate dokumentima koje ste izbrisali sa vašeg računara. Kada brišete dokumente koji vam ne trebaju, računar ih smješta u Recycle Bin. A da biste trajno obrisali dokumente, potrebno je da uđete u Recycle Bin i potvrdite računaru da izbriše prethodno izabrane dokumente.

2.7.2. Pokretanje programa sa desktopa

Postoji više načina da se pokrene neki program. Najčešće se pokreće tako što na desktopu pronađemo odgovarajuću ikonu i pritisnemo Enter. Dok ste na desktopu, koristite navigacione tastere, strelice gore, dolje, lijevo i desno, da pronađete odgovarajuću ikonu. Koristite taster Home da se kursor postavi na prvu ikonu. Koristite početna slova naziva ikone da je brže pronađete. Programi se mogu pokretati iz Start menija, pomoću posebno podešenih prečica sa tastature, te u određenim slučajevima programi se pokreću zajedno sa pokretanjem operativnog sistema. Program JAWS se najčešće pokreće zajedno sa operativnim sistemom. Ako to nije tako podešeno, obavezno treba podesiti prečicu sa tastature, najčešće Ctrl+Alt+J da se pokrene JAWS. Pored desktopa, Start menija i prečica, u nekim slučajevima za pokretanje programa se može koristiti I dijalog za pokretanje programa.

  1. Pritisnite: Windows+R;
  2. Otvara se dijalog u kom je moguće unijeti ime programa, fascikle, dokumenta ili resursa na Internetu I Windows će ga otvoriti.
  3. Za pokretanje JAWS verzije 16, upišite: jaws16 i pritisnite Enter.

Za druge verzije JAWS-a treba upisati jaws I odgovarajući broj verzije. Ovo se najčešće koristi kada se tokom dužeg rada na računaru JAWS blokira i sam isključi. Takođe, ovaj dijalog se koristi da bi se JAWS pokrenuo u defaultnom, početnom modu ili kada je potrebno da se uradi brza reparacija JAWS-a.

  1. Za pokretanje JAWS u defaultnom modu, pritisnite Windows+R i upišite: jaws16/default i pritisnite Enter.
  2. Za reparaciju JAWS-a pri pokretanju, pritisnite Windows+R i upišite: jaws16/repair i pritisnite Enter.

Ukoliko je na vašem računaru instaliran JAWS 16.0 ili noviji i dođe do blokade rada samog JAWS-a, sačekajte ne duže od 30 sekundi i JAWS će se sam ponovo pokrenuti.

2.7.3. Start meni

Da biste otvorili Start meni, pritisnite taster Windows na tastaturi. Start meni se po izgledu razlikuje u Windows XP, Windows 7, Windows 8, Windows 8.1. Windows Logo Key ili Start taster je taster na tastaturi koji se nalazi sa obje spoljne strane Alt tastera, specijalno korišten za otvaranje Start menija.

Start meni u Windows 7 je podijeljen na tri osnovna dijela:

2.7.4. Otvaranje programa iz Start menija

Start meni se koristi za otvaranje programa koji su instalirani na računaru a čije ikone nisu postavljene na desktopu. Da biste otvorili program koji je prikazan u Start meniju:

  1. Pritisnite taster Windows;
  2. Pomjerite se sa strelicom gore do željenog programa i pritisnite Enter.

Program se otvara, a Start meni se zatvara. Ako ne vidite željeni program, izaberite stavku Svi programi u donjem dijelu menija i pritisnite Enter. Start meni prikazuje dugačku listu programa poredanih abecednim redom, zajedno sa listom fascikli prikazanih kao stablo, tj. Treeview. Kada izaberete neki folder u Start meniju, pritisnite Enter ili strelicu desno, pojavljuje se lista programa koji su uskladišteni u toj fascikli. Pritisnite Enter na željeni program da biste ga otvorili.

Možda ćete primijetiti da se lista programa u okviru Start menija mijenja tokom vremena. Do toga dolazi iz dva razloga. Prvo, novi programi se po instalaciji dodaju na listu Svi programi. Drugo, Start meni utvrđuje koje programe najčešće koristite i postavlja ih u lijevo okno u cilju bržeg pristupa.

2.7.5. Polje za pretragu u Start meniju

Polje za pretragu je jedan od najboljih načina za pronalaženje stavki na računaru. Tačna lokacija stavki nije važna. Polje za pretragu će pretražiti programe i sve fascikle u ličnoj fascikli (Dokumenti, Slike, Muzika, Radna površina i druge uobičajene lokacije). Takođe će pretražiti e-poruke, sačuvane trenutne poruke, zakazane obaveze i kontakte.

Da biste koristili polje za pretragu, otvorite Start meni i počnite s pisanjem. Nema potrebe da prethodno pritišćete Enter. Dok pišete, rezultati pretrage se pojavljuju iznad polja za pretragu u lijevom oknu Start menija. Strelicom dolje krećite se po rezultatima pretrage.

Program, datoteka ili fascikla će se pojaviti kao rezultat pretrage u sljedećim situacijama:

Pritisnite Enter na bilo koji rezultat pretrage da biste ga otvorili. Takođe, možete da pritisnete Enter na Prikaži više rezultata da biste pretražili cijeli računar. Osim programa, datoteka i fascikli, kao i komunikacija, polje za pretragu takođe pretražuje omiljene lokacije na Internetu i istoriju Web lokacija koje ste posjetili. Ako neka od tih Web stranica sadrži termin za pretragu, pojavit će se pod naslovom Omiljene lokacije i historija.

2.7.6. Desno okno Start menija

Desno okno Start menija sadrži veze do dijelova operativnog sistema Windows 7 koje ćete vjerovatno često koristiti. Odozgo nadolje nalaze se sljedeće stavke:

Na dnu desnog okna nalazi se dugme Isključi. Pritisnite Enter na dugme Isključi da biste isključili računar. Ako pritisnete strelicu desno na dugmetu Isključi, prikazuje se meni sa dodatnim opcijama za promjenu korisnika, odjavljivanje, ponovno pokretanje ili uspavljivanje računara.

2.8. Podešavanje računara

Da bi vaš računar sa operativnim sistemom Windows 7 i JAWS kao čitačem ekrana radio dobro, predlaže se da uradite nekoliko podešavanja.

2.8.1. Izbor tema

Tema je kombinacija slika, boja i zvukova na računaru. Ona obuhvata pozadinu radne površine, čuvar ekrana, boju ivica prozora i zvučnu šemu. Neke teme mogu da uključuju i ikone na radnoj površini i pokazivače miša. Windows 7 se instalira sa nekoliko tema. Možete odabrati Aero temu za personalizaciju računara, Windows 7 clasic temu ako računar sporo radi ili temu Visoki kontrast da biste lakše vidjeli stavke na ekranu.

U starijim verzijama programa JAWS, Windows XP je trebalo postaviti na Windows klasični prikaz. Ostale teme prikaza nisu bile podržane. Od JAWS verzije 13.0 više to nije potrebno. Najnovija verzija JAWS-a 16.0 je unaprijeđena i omogućava rad u Windows 7 ili Windows 8.1 odmah nakon završene instalacije. Odabir teme Windows prikaza sada je stvar navike i ličnog izbora.

Prema iskustvima JAWS korisnika, Windows clasic prikaz još je uvijek najpristupačnija tema prikaza u Windows 7. Da biste u Windows 7 odabrali temu Klasični prikaz, učinite sljedeće:

  1. Otvorite Start meni, pritisnite taster Windows;
  2. U polju za pretragu upišite Personalizacija ili prvih nekoliko slova;
  3. na listi rezultata pretraživanja Strelicom dolje pronađite stavku Personalizacija i pritisnite Enter;
  4. Na listi tema Strelicom dolje odaberite Windows - klasično i pritisnite Enter;
  5. Zatvorite Personalizaciju, pritisnite Alt+F4;
  6. Po želji, možete isprobati nekoliko tema i uočiti razlike i odabrati temu koja vama najviše odgovara.

2.8.2. Centar za lakše korištenje računara

Centar za lakše korištenje računara predstavlja centralnu lokaciju na kojoj možete uključiti i podesiti postavke pristupačnosti i programe dostupne u operativnom sistemu Windows. Možete prilagoditi postavke tako da lakše vidite računar, koristite miš i tastaturu, kao i neke druge ulazne uređaje. Takođe, možete odgovoriti na nekoliko pitanja o vašem svakodnevnom korištenju računara, što će operativnom sistemu Windows pomoći da vam preporuči postavke pristupačnosti i programe.

Da biste otvorili i podesili Centar za lakše korištenje računara uradite sljedeće:

  1. Otvorite Start meni, pritisnite taster Windows;
  2. U polju za pretragu upišite centar;
  3. Na listi rezultata pretraživanja Strelicom dolje pronađite stavku Centar za lakše korištenje računara i pritisnite Enter.

Kada se otvori Centar za lakše korištenje računara, koristite taster TAB da uključite ili isključite neku od dostupnih opcija. U ovom centru moguće je podešavati:

  1. Korištenje računara bez ekrana;
  2. Podešavanje računara u cilju preglednijeg prikaza;
  3. Korištenje računara bez miša ili tastature;
  4. Lakše korištenje miša;
  5. Lakše korištenje tastature;
  6. Korištenje tekstualnih ili vizuelnih alternativa za zvukove;
  7. Jednostavnije fokusiranje na zadatke.

Pritisnite Enter na linku Potražite preporuke koje će vam olakšati korištenje računara i odgovorite na sljedeća pitanja da biste dobili preporuke za postavke koje mogu da učine računar jednostavnijim za pregled, slušanje i korištenje:

  1. Teško vidim slike i tekst na televiziji (čak i sa naočarima ili kontaktnim sočivima).
  2. Teško vidim slike na monitoru zbog uvjeta osvjetljenja.
  3. Slijep sam.
  4. Imam drugu vrstu oštećenja vida (čak i ako nosim naočare).
  5. Nastavite sa podešavanjima i odaberite potrebne opcije koje odgovaraju vašim potrebama.

3. RAČUNAR - WINDOWS EXPLORER

Računar se obično otvara da bi se prikazao dostupan prostor, kreirale nove fascikle, organizirali podaci na čvrstim diskovima i prenosivim medijima. Uz pomoć računara možete pristupiti lokacijama kao što su: čvrsti diskovi, CD ili DVD jedinice i prenosivi mediji. Takođe, možete pristupiti drugim uređajima koji su možda povezani sa računarom, kao što su: spoljni čvrsti diskovi, USB fleš memorije, foto-aparati i slično.

3.1. Fascikle, biblioteke i datoteke

Za fascikle ili foldere bi se moglo reći da je to kontejner za datoteke. Svaka datoteka uskladištena je u nekoj fascikli ili potfascikli. Podfascikla ili podfolder je fascikla unutar fascikle. Svim fasciklama na čvrstim diskovima, CD ili DVD jedinicama i prenosivim medijima možete pristupiti tako što ćete pokrenuti računar. U Windows operativnim sistemima folderi su organizirani po vertikalnoj hijerarhiji, jer takav pregled omogućava bržu i lakšu pretragu podataka. Vertikalna hijerarhija je sistem koji je zasnovan na principu kreiranja podfoldera, počevši od početnog takozvanog root ili korijenog foldera i nastavlja se po nivoima hijerarhije. Naravno, ne postoji nikakva obaveza niti ograničenje kako organizirati foldersku strukturu na računaru, ali upotrebom velikih količina podataka dolazimo do potrebe što optimalnije folderske strukture jer se mnogo manje vremena i resursa gubi na traženje određene datoteke ili fascikle. Fascikla koju još zovemo direktorijum ili folder predstavlja rezervisanu memorijsku lokaciju na disku koja predstavlja početak područja koje se popunjava sa skladištenjem podataka. Folder ima samo ime i na istoj memorijskoj lokaciji ne može postojati još jedan folder sa istim imenom.

Windows 7 je pored fascikli i podfascikli uveo i biblioteke. Na neki način, biblioteka je slična fascikli. Na primjer, kada otvorite biblioteku, vidjet ćete neke datoteke. Međutim, u biblioteci ne možete skladištiti datoteke ili fascikle. To je mala, ali važna razlika. U biblioteke možete uključiti fascikle sa različitih lokacija da biste mogli da ih vidite na jednom mjestu. To je dobar način organiziranja datoteka, zato što ne morate pretraživati više lokacija da biste pronašli ono što tražite.

Datoteka - file je struktuirani sastav podataka koji su međusobno usko povezani i koji se nalaze na čvrstim diskovima, CD ili DVD jedinicama i prenosivim medijima. Podaci memorisani u datotekama opstaju i nakon prestanka rada određenog programa kojem pripadaju i u kojem su korišteni. Datoteka ima svoje ime, nastavak – ekstenziju od dva, tri ili četiri slova odvojeno tačkom. Datoteka ima svoje atribute, kao što su tip datoteke, veličina datoteke (broj bajta u datoteci), datum nastanka, datum zadnjeg pristupa i datum zadnjih promjena datoteke. Ekstenzija služi kako bi ukazala na tip dokumenta. Npr. dokumenti koji se prave u Microsoft Wordu imaju ekstenziju .doc (.docx u novijoj verziji Worda). Ime datoteke određuje korisnik. Poželjno je da ime datoteke ukazuje na njen konkretan sadržaj. Nastavak ukazuje na tip i daje informaciju Windowsu koji program treba da se upotrijebi da bi se datoteka otvorila kada na nju pritisnemo Enter.

Neki najčešće korišteni nastavci za datoteke su:

  1. Muzika - wav, amr, mp3;
  2. Video - avi, mpg, mp4, vob, dvx;
  3. Slike - jpg, gif, png, psd, cdr;
  4. Tekstualni dokument - txt, doc, docx, rtf;
  5. Sistemski tipovi fajlova su: sys, dll, bac, bak, log....

Folderi i fajlovi mogu biti podijeljeni na dva tipa:

  1. na standardne;
  2. na skrivene.

Standardni folderi su svi oni folderi koje možete vidjeti bilo gdje na računaru. Skriveni folderi po Defaultu nisu vidljivi krajnjem korisniku jer je njihova namjena da budu korišteni od strane operativnog sistema, a ne od strane korisnika. Na taj način se izbjegavaju situacije slučajnog brisanja ili mijenjanja dijela sadržaja foldera ili cijelog foldera što bi dovelo do nestabilnosti pa čak I do nemogućnosti rada samog sistema, a samim tim i računara. Po default prikazu oznake poznatih tipova datoteka su skrivene.

Datoteke mogu biti ili jako velike ili vrlo male, mogu biti i prazne. Osnovna mjerna jedinica određivanja veličine neke datoteke je bajt (B). Pošto je bajt prilično mala mjerna jedinica, u realnom radu se koriste njene veće mjerne jedinice kao što su kilobajt (KB), megabajt (MB), gigabajt (GB) i terabajt (TB).

3.2. Rad sa datotekama i fasciklama

3.2.1. Prikazivanje i raspoređivanje datoteka i fascikli

Kada pokrenete računar i otvorite fasciklu možete promijeniti način na koji datoteke izgledaju u prozoru. Na primjer, možda ćete željeti da prikažete raspored koji će vam omogućiti da vidite različite vrste informacija o svakoj datoteci. Da biste izvršili takvu vrstu promjena, koristite meni.

  1. Pritisnite lijevi Alt da se otvori meni;
  2. Pritisnite strelicu desno do, prikaži, pa strelicu dolje;
  3. Pritisnite Enter na željenom načinu prikaza.

Mogući načini prikaza su: vrlo velike ikone, velike ikone, srednje ikone, male ikone, lista, detalji, naporedno slaganje i sadržaj. Prikaz, detalji prikazuje nekoliko kolona informacija o datoteci. Prikaz pod imenom sadržaj prikazuje dio sadržaja iz datoteke.

3.2.2. Kreiranje nove fascikle

Da biste kreirali novu fasciklu uradite sljedeće korake:

  1. Pokrenite računar i otvorite čvrsti disk, USB fleš memoriju ili memorijsku karticu;
  2. u Windows 7 pritisnite prečicu Ctrl+Shift+N;
  3. upišite ime nove fascikle i pritisnite Enter.

Novu fasciklu - Folder možete kreirati iz menija:

  1. Pritisnite lijevi Alt da se otvori meni;
  2. Kursor je na padajućoj listi datoteka;
  3. Pritisnete strelicu dolje do, sub menu nova, pa strelicu desno;
  4. kursor je na, Fascikla, pritisnite Enter;
  5. upišite ime nove fascikle i pritisnite Enter.

3.2.3. Brisanje fascikli, datoteka i ikona na desktopu

Brisanje neke fascikle, datoteke ili stavke na desktopu možete izvršiti tasterom Delete. Izbrisana fascikla ili datoteka može se vratiti u prethodno stanje, tj. Da tako možemo poništiti brisanje. Shift+Delete je komanda za trajno brisanje.

Za brisanje fascikle uradite sljedeće korake:

  1. Selektujte neku fasciklu i pritisnite taster Delete;
  2. JAWS će pročitati: Želite li zaista da uklonite neku fasciklu i da premjestite cjelokupan sadržaj u korpu za otpatke?
  3. Koristite taster TAB ili strelice da odaberete DA i pritisnite Enter da potvrdite slanje selektovane fascikle i njenog cjelokupnog sadržaja u korpu za otpatke. Možete odabrati NE i pritisnuti Enter da odustanete od slanja selektovane fascikle i njenog cjelokupnog sadržaja u korpu za otpatke. Na isti način se briše jedna ili više datoteka kao i stavka na desktopu.

3.2.4. Kopiranje i premještanje fascikli i datoteka

Tokom rada na računaru često nastane potreba da se neke datoteke kopiraju ili premjeste u drugu fasciklu ili na prenosivi medij, kao što su spoljni čvrsti diskovi, USB fleš memorije ili memorijske kartice, kako biste ih čuvali na drugom mjestu ili dijelili sa drugima. Da bi određenu datoteku ili fasciklu komprimirali, premjestili ili obrisali, potrebno je izvršiti označavanje, odnosno selekciju. Selektovana fascikla ili datoteka je ona stavka na kojoj se nalazi kursor. Kada otvorite neku fasciklu i pojavi se njen sadržaj kao lista sa stavkama, JAWS izgovori: "Not selected" i izgovori ime prve stavke. Potrebno je pritisnuti razmak ili pomaknuti kursor strelicom dolje da bi ta stavka bila selektovana. Ukoliko nastavite da se krećete na dole, samo ona stavka na kojoj se nalazi kursor je selektovana.

Selektovanje više datoteka ili fascikli koje se nalaze u listi možete izvršiti na sljedeći način: označite prvu datoteku ili fasciklu, zatim držite taster Ctrl, pa pomičite kursor strelicom dolje i na svakoj stavci koju trebate selektovati pritisnite razmak. Taster Ctrl držite pritisnut sve dok selektovanje svih željenih stavki ne bude završeno. Kada je selektovanje završeno pritisnite prečicu: Ctrl+C da biste kopirali selektovane stavke u Klipbord. Koristite taster Backspace da biste se vratili nazad po jedan korak u hijerarhijskom nivou foldera i pronašli željeni folder koji može biti i na prenosivom mediju, kao što su spoljni čvrsti diskovi, USB fleš memorije ili memorijske kartice. Enterom otvarate folder I pritisnite prečicu Ctrl+V da biste zalijepili prethodno izabrane i kopirane stavke. Kopiranje podrazumijeva da će se zadržati originalna datoteka ili fascikla na čvrstom disku, USB fleš memoriji ili drugom mediju, a njena kopija pojaviti sa istom veličinom na drugom čvrstom disku, USB fleš memoriji ili drugom mediju. Premjestiti ili izrezati neku datoteku ili fasciklu podrazumijeva da se neće zadržati originalna datoteka ili fascikla na čvrstom disku, USB fleš memoriji ili drugom mediju već da će se ona prenijeti u drugi folder ili drugi čvrsti disk, USB fleš memoriju ili drugi medij. Premjestiti datoteku ili fasciklu možete na isti način kao i kopiranje samo umjesto prečice Ctrl+C, pritisnite Ctrl+X, da biste izrezali izabrane stavke.

Postupak kopiranja i premještanja datoteka, foldera, kao i teksta među programima, kao i unutar istog programa počiva na klipbordu. Klipbord je dio radne memorije u koji svaki program može da pošalje podatke ili da ih iz njega učita, ako ih tamo ima. Klipbord u jednom trenutku može da sačuva samo jedan segment podataka. Naime, poslani sadržaj ostaje u njemu sve dok ne stigne neki novi ili dok se klipbord posebnom naredbom ili isključenjem računara ne obriše.

3.2.5. Promjena imena fascikle ili datoteke

Promjenu imena fascikle možete uraditi na više načina:

  1. Odaberite fasciklu kojoj želite promijeniti ime;
  2. Pritisnite taster F2 za Rename - preimenuj;
  3. Upišite novo ime i pritisnite Enter.
  4. Datoteka ima novo ime a nastavak - ekstenzija ostaje ista.

Ukoliko želite da promijenite ime i nastavak - ekstenziju nekoj datoteci, morate voditi računa da promjenom tipa datoteke, datoteka može postati neupotrebljiva.

  1. Odaberite datoteku kojoj želite promijeniti ime i nastavak - ekstenziju;
  2. Pritisnite taster F2 za Rename - preimenuj;
  3. Sa Ctrl+A selektujte sve ili tasterom Delete obrišite nastavak - ekstenziju;
  4. Upišite novo ime i nastavak - ekstenziju i pritisnite Enter.
  5. Windows će vas upozoriti na promjenu nastavka, koristite taster TAB ili strelice da odaberete DA, i pritisnite Enter;
  6. Datoteka ima novo ime i nastavak - ekstenziju.

3.2.6. Context Menu - kontekstualni meni

Ovo je meni koji se pojavljuje kada pritisnete Application taster ili desni taster miša dok ste na nekoj kontroli, stavci ili prozoru. Možete naći različite nazive kao što su: iskačući meni, pomoćni meni ili kontekstualni meni. Kontekstualni meni se mijenja u zavisnosti od mjesta gdje se aktivira, te je tako I dobio ime kontekstualni meni. Koristite strelice gore ili dolje da biste se kretali po ponuđenim izborima i pritisnite Enter da aktivirate izabranu stavku. Stavke kontekstualnog menija su pojedinačne riječi koje se pojavljuju jedna ispod druge. Svaka stavka kontekstualnog menija može da ima jedan vruć taster, Hot key, koji je označen podvučenim slovom.

Stavke kontekstualnog menija mogu da imaju Podmeni, Submenu. Funkciju submenija koristite da biste podvojili dodatne opcije u kontekstualnom meniju od svog izvornog, parent, menija. Kada stavka u meniju sadrži dodatne opcije, JAWS najavljuje stavku, a zatim izgovara: "submenu". Da biste otvorili podmeni, pritisnite taster Enter ili strelicu desno. Kada je podmeni otvoren, fokus će biti postavljen na prvu stavku podmenija, i JAWS će najaviti tu stavku. Možete da pritisnete strelicu dolje ili gore da biste pomicali kursor po stavkama. Pritisnite Enter na onoj koju želite. Ako želite da napustite podmeni, a da ne odaberete nijednu stavku, pritisnite taster ESC i to će zatvoriti podmeni i vratiti vas na izvorni, parent meni.

3.2.7. Komprimiranje - sažimanje i dekomprimiranje - izdvajanje

Komprimirane fascikle i datoteke zauzimaju manje prostora na čvrstom disku, USB fleš memoriji ili drugom mediju i mogu se prenijeti na drugi računar, na mrežu ili na server za razmjenu podataka brže nego nekomprimirane fascikle i datoteke. Sa komprimiranim fasciklama i datotekama radi se na isti način kao sa nekomprimiranima. U jednu komprimiranu fasciklu možete staviti nekoliko datoteka i ta mogućnost vam olakšava zajedničko korištenje datoteka.

Komprimiranje ili dekomprimiranje fascikli i datoteka se najčešće radi nekim programom namjenjenim za komprimiranje i dekomprimiranje, mada po defaultu to može da radi i sam Windows 7 ali Windowsove opcije su skromnijih mogućnosti. Najčešće korišteni programi za komprimiranje i dekomprimiranje su: winzip, winrar i 7-zip.

Da biste komprimirali neku fasciklu ili datoteku uradite sljedeće korake:

  1. Potražite fasciklu ili datoteku koju želite komprimirati;
  2. Pritisnite taster Application da se otvori kontekstualni meni;
  3. Idite strelicom dolje do submeni za program kojim želite komprimirati;
  4. Pritisnite Enter ili strelicu desno da otvorite submeni za odabrani program;
  5. Idite strelicom dolje i pritisnite Enter na željenoj opciji;
  6. Moguće opcije su: dodaj u arhivu..., dodaj i napravi e-mail..., ili dodaj u odabrani tip komprimiranja.

Na istom će se mjestu pojaviti nova komprimirana fascikla ili datoteka sa istim imenom i nastavkom koji odgovara izabranom tipu komprimiranja. Ako je odabrana opcija, dodaj i napravi e-mail... onda se pokreće vaš podrazumijevani program za e-mail poruke, fokus je na polju za adresu primaoca, a komprimirana datoteka ili fascikla je priložena kao attachment uz poruku. Potrebno je da upišete adresu primaoca i po potrebi uredite subjekt i tekst poruke te istu pošaljete.

Dekomprimiranje ili izdvajanje:

  1. Pronađite komprimiranu fasciklu koju želite dekomprimirati ili pronađite komprimiranu datoteku;
  2. Pritisnite taster Application da se otvori kontekstualni meni;
  3. Idite strelicom dolje do submeni za program kojim želite dekomprimirati;
  4. Pritisnite Enter ili strelicu desno da otvorite submeni za odabrani program;
  5. Idite strelicom dolje i pritisnite Enter na željenoj opciji za dekomprimiranje;
  6. Moguće opcije su: otvori arhivu, izdvoj datoteke..., izdvoj ovdje, izdvoj u... testiraj arhivu.

Na istom će se mjestu pojaviti nova dekomprimirana fascikla sa originalnim sadržajem ili datoteka sa istim originalnim imenom i nastavkom.


4. Internet Explorer

Šta je to Internet?

Internet je mreža koja povezuje milione računara širom svijeta. Mnogi o njemu svakodnevno zavise da bi komunicirali s drugima i dobivali potrebne podatke. World Wide Web, poznat kao Web ili web, dio je Interneta. Toliko je popularan, da se pojmovi Internet i web obično koriste kao sinonimi. No, Internet obuhvata I druge servise, kao što su e-pošta, interesne grupe i dijeljenje datoteka. Ne Možete poslati poruku e-pošte ili sudjelovati u interesnim grupama bez korištenja weba.

Šta je to web?

Web-mjesto skup je međusobno povezanih web-stranica. Web se sastoji od miliona web-mjesta i bezbroj web-stranica. Web-stranice međusobno su povezane hiperlinkovima, obično nazivanim jednostavno linkovi, koji mogu biti tekst ili slike. Kada kliknete link na stranici, preći ćete na neku drugu stranicu. Prelazak sa stranice na stranicu putem linkova često se naziva surfanje webom.

Na web-stranici, ili stranici, mogu se povezati naslovi, tekst i slike zajedno sa zvukovima i animacijom. Da bi stranica bila preglednija, podaci su smješteni u odlomke, liste, tabele i druge web-elemente. Web je odličan način za pronalaženje informacija i komunikaciju. Da biste koristili Web, morate znati kako koristiti web-pretraživač. Web-pretraživač je sve što vam treba za istraživanje Interneta i za brz pristup omiljenim web-stranicama.

4.1. Web-pretraživači i program JAWS

Webu možete pristupiti pomoću programa Internet Explorer, ugrađenog u Windows i Mozille Firefox, ako je imate instaliranu na računaru. Postoje i drugi web-pretraživači, ali program JAWS nema podršku za njih.

4.1.1. Kako se povezati s web-pretraživačem

Povezati se s web-stranicom, odnosno otvoriti je, možete na više načina:

  1. Ako se nalazite na desktopu, početnim slovom potražite Internet. Ponekad će biti potrebno pritisnuti slovo I više puta da biste došli do Internet Explorera, kojeg ćete aktivirati Enterom.
  2. Lijevim tasterom Windows pokrenite Start meni i u polje za pretraživanje upišite prvih nekoliko slova traženog programa, strelicama ga odaberite i jednostavno aktivirajte Enterom.
  3. U meniju Start otvorite podmeni Svi programi i odaberite stavku Internet Explorer.

Kada ga pokrenete, Internet Explorer otvara web-stranicu koja je postavljena kao početna. Ako nemate početnu stranicu, u Adresnu traku upišite URL željenog web-mjesta, a zatim pritisnite Enter.

4.1.2. Kako koristiti funkciju Say All (čitaj sve)

Svaki put kada pređete na novu web-stranicu, program JAWS će najaviti broj elemenata na stranici, a zatim čitati sadržaj od vrha do dna s funkcijom Say All. Elemente koje će najaviti, jesu broj linkova, naslova, obrazaca i tabela.

Dok je funkcija Say All uključena, možete pritisnuti:

Pritiskom na taster razmak zaustavljate kursor na trenutno pročitanoj riječi, ili na Ctrl da zaustavite čitanje. U oba slučaja napuštate funkciju Say All. Stranica dolje, stranica gore, strelica lijevo i strelica desno ponovo postaju navigacijski tasteri kojima možete pomicati kursor po web-stranici. Funkciju Say All možete ponovo pokrenuti ako pritisnete tastere Insert+strelica dolje.

4.1.3. Vrste linkova i kako ih koristiti

Na većini web-stranica se nalaze deseci ili čak stotine linkova. Linkovi mogu biti tekst, slike ili njihova kombinacija. S jedne stranice na drugu možete prelaziti ako na link pritisnete Enter ili razmak.

Krećite se strelicama ili tasterom TAB, ako je riječ o hiperlinku. Program JAWS će najaviti "Link" i pročitati naziv linka. Link može voditi na drugu stranicu, na dio unutar otvorene stranice, može povezivati web-mjesto koje ste već posjetili ili se razlikovati po vrsti.

Prilikom surfanja možete naići na sljedeće linkove:

Kako prelazite sa stranice na stranicu, Internet Explorer će pohranjivati tragove vašeg puta, pa su moguće i ove komande:

4.1.4. Kako čitati novu stranicu

Da biste se na nepoznatoj stranici lakše orjentisali i pronašli podatak, uradite sljedeće:

  1. Tasterom Ctrl zaustavite čitanje i napustite funkciju Say All.
  2. Pomaknite kursor na vrh stranice, zatim pritisnite Ctrl+Home i JAWS će pročitati naslov web-stranice.

4.1.5. Kako pročitati podatke sa stranice

Da bi pročitali podatke sa stranice, koristite osnovne JAWS prečice čitanja. Na primjer:

4.2. Koji su dijelovi prozora programa Internet Explorer

Windows Internet Explorer ima radnu površinu, adressnu traku, alatne trake i mnoge druge dijelove koji ubrzavaju pregledanje web-stranica.

4.2.1. Radna površina

Tekst, slike i ostali sadržaj web-stranice prikazuju se na radnoj površini pretraživača i ovaj dio zauzima najveći dio ekrana.

4.2.2. Adresna traka / Adressbar

Svaka web-stranica ima svoju web-adresu, baš kao što svaka kuća ima svoju adresu i kućni broj. Ta se adresa naziva URL (Uniform Resource Locator - jedinstvena lokacijska adresa podatka). URL, odnosno adresu trenutno otvorene stranice možete pročitati kombinacijom tastera Insert+A i program Jaws će je pročitati za vas.

Kad već govorimo o adresama web-stranica, spomenut ćemo odmah i načine pretraživanja i pronalaženje podataka na Internetu. Surfati, odnosno pretraživati, možete na dva načina:

  1. Nalazite se u web-pretraživaču, pokrenite dijalog Open pritiskom taster Ctrl+O,
  2. Unesite adresu web-stranice i pritisnite Enter, otići ćete na željenu web-lokaciju.

Nije potrebno upisivati http://. Jednostavno upišite www.slijepi-sa.org.ba i Internet Explorer će dodati ostatak.

Ako ne znate adresu web-stranice, dio adrese ili pojam, upišite u polje za pretraživanje i Enterom aktivirajte vaš pretraživač. Jaws prečicama za čitanje i pregledanje web-stranice spustite se do rezultata i potražite odgovarajući.

4.2.3. Alatne trake / Toolbar

Internet Explorer ima nekoliko alatnih traka, uključujući traku menija, traku favorita te komandnu traku. Uz njih ima I traku stanja koja prikazuje poruke kao što je tok preuzimanja sadržaja s web-stranice. Sve ove trake mogu se prikazati ili sakriti. Da biste to učinili, uradite sljedeće:

  1. Otvorite meni Prikaz/View, pritisnite Alt+K ili Alt+V.
  2. Strelicom desno otvorite podmeni Alatne trake, a zatim odaberite alatnu traku koju želite sakriti ili prikazati.

Alatna traka je prikazana ako JAWS uz naziv pročita "Checked" ("Potvrđeno"), na primjer "komandna traka, Checked". Da biste je sakrili, pritisnite Enter. Da biste je ostavili vidljivom, zatvorite meni pritiskom na taster Alt ili strelicom pređite na sljedeću stavku menija.

Između alatnih traka možete se kretati pritišćući taster TAB, a program JAWS će najaviti na kojoj traci se kursor nalazi. Za pregledanje sadržaja trake, pritisnite strelicu desno ili strelicu lijevo. Naredbe Osvježi i Zaustavi dijele isto dugme/button koje se nalazi pri kraju adresne trake i koje se mijenja ovisno o tome je li trenutna web-stranica učitana ili nije.

Za aktiviranje ovih funkcija možete koristiti sljedeće tastaturne prečice:

4.2.4. Komandna traka / Komandbar

Komandna traka nalazi se u gornjem desnom dijelu prozora programa Internet Explorer i nudi jednostavan pristup mnogim postavkama programa Internet Explorer. Sadržaju komandne trake možete pristupiti aktiviranjem JAWS prečice Insert+F8.

4.2.5. Traka favorita / Favorites bar

Traka favorita omogućava pristup omiljenim web-mjestima, kao što su: online prodavnice, časopisi, enciklopedije... Kada otkrijete neku web-stranicu na koju biste se često željeli vraćati, možete je spremiti kao Favorit, jer onda ne morate pamtiti njenu adresu.

Da biste dodali link omiljene web-lokacije na traku favorita, učinite sljedeće:

  1. Otvorite web-stranicu koju želite dodati na traku favorita.
  2. Otvorite meni Favoriti, pritisnite Alt+F, odnosno Alt+A, a zatim odaberite stavku Dodaj na traku favorita, tj. Add to favorites. Ovaj dijalog aktivirajte tasterom Enter.
  3. Upišite naziv pod kojim želite spremiti vašu omiljenu stranicu ili jednostavno prihvatite ponuĐeni naziv. Tasterom TAB odaberite dugme Add i potvrdite ga Enterom.

Ako želite da otvorite omiljenu stranicu iz favorita, učinite sljedeće:

  1. Otvorite meni Favoriti, pritisnite Alt+F ili Alt+A.
  2. Na listi Favoriti strelicom gore-dolje pronađite web-stranicu koju želite otvoriti, a zatim pritisnite Enter.

Link s trake favorita možete ukloniti na sljedeći način:

  1. Otvorite meni Favoriti kombinacijom tastera Alt+F ili Alt+A, a zatim strelicama gore-dolje pronađite link koji želite ukloniti.
  2. Otvorite kontekstni meni, pritisnite Aplikacijski taster, a zatim odaberite stavku Izbriši/Delete i aktivirajte je Enterom.

4.2.6. Naslovna traka / Titlebar

Naslovna traka nalazi se na vrhu prozora. Sadrži naziv web-stranice s lijeve strane crtice i naziv programa Windows Internet Explorer s desne strane. Naslovnu traku možete pročitati aktiviranjem tastera Insert+T.

4.2.7. Traka menija / Menubar

Traka menija omogućava pristup do klasičnog menija u kojem su smještene funkcije i značajke programa Internet Explorer. Ako je traka menija skrivena, još uvijek joj možete pristupiti pritiskom na taster Alt. Takođe, možete direktno otvoriti određeni meni pritiskom na Alt+pristupna tipka, na primjer, pritisnite Alt+K ili Alt+V, da biste otvorili meni Prikaz/View.

4.2.8. Traka stanja ili traka statusa / Statusbar

Traka stanja nalazi se na dnu ekrana. Program Internet Explorer na traku stanja ispisuje obavještenja o aktivnostima koje su u toku i druge korisne informacije. Na primjer, ako tasterom TAB pomaknete kursor na link, u traci stanja ispisat će se web-adresa s kojom se ona povezuje. Da biste pročitali sadržaj trake stanja, pritisnite Insert+stranica dolje (Page Up) ili Insert+Num-stranica dolje.

4.2.9. Informativna traka / Informationbar

Informativna traka ili traka obavještenja mjesto je na kojem Internet Explorer prikazuje informacije o sigurnosti, preuzimanjima, blokiranim skočnim prozorima i ostalim aktivnostima. Kada koristite Internet Explorer i preuzimanje ne krene u roku od 30 sekundi nakon aktiviranja linka za download, vjerovatno da je Internet Explorer blokirao preuzimanje iz nekih, po njemu sigurnosnih razloga. Ako se to dogodi, informativna traka će se pojaviti i vi ćete čuti kratak zvuk, ali to program JAWS neće najaviti.

Kada se pojavi informativna traka trebate uraditi sljedeće:

  1. Pritisnite prečicu Alt+N, da biste kursor pomaknuli na informativnu traku, i tada ćete dobiti informaciju da je preuzimanje blokirano.
  2. Pritisnite razmaknicu da aktivirate dugme, option button, za prikaz opcija. Pojaviće se meni.
  3. Strelicom dolje pronađite Download file i Enterom ga aktivirajte.
  4. Tada se otvara uobičajeni dijalog za preuzimanje/download. Sada u ovom dijalogu odaberite folder, ime datoteke i aktivirajte dugme za spremanje.

4.3. Zašto koristiti tastere brze navigacije

Tastere brze navigacije koristite da bi se brže i lakše kretali po web-stranici. Ove naredbe dodjeljene su tasterima na glavnom dijelu tastature i jednostavno ih je zapamtiti i pritisnuti. Tastere brze navigacije možete takođe koristiti dok program JAWS čita web-stranicu funkcijom Say All. Pritisnite taster za pomicanje na naslove, odlomke, polja za uređivanje, tabele, liste, iste ili različite elemente, ispod elementa i na tekst iza linka bez zaustavljanja čitanja.

Ako želite pregledati naslove unutar otvorene web-stranice uradite sljedeće:

  1. Otvorite web-stranicu s koje želite pročitati samo naslove.
  2. Pritisnite taster Ctrl da zaustavite čitanje, a zatim pritisnite Ctrl+Home i pomaknite kursor na vrh stranice.
  3. Pritisnite slovo H i tako pomaknite kursor na naslov.
  4. Ako nastavite pritiskati slovo H, Kursor ćete pomicati na sljedeće naslove.

Ako na zadnjem naslovu pritisnete slovo H, dobit ćete zadani zvučni signal sistema Windows i kursor će biti pomaknut na početak stranice, na prvi naslov. Ako se pak, želite vratiti na prethodni naslov, pritisnite tastere Shift+H. Na isti način možete pomicati kursor i po drugim elementima na web-stranici. Svi koraci su isti kao kod čitanja naslova, osim pristupnog slova. Na primjer: pritisnite slovo T i pomaknut ćete kursor na tabelu, a ako pritisnete Shift+T, vratit ćete kursor na prethodnu tabelu.

Slijedi popis najčešćih prečica brze navigacije koje možete koristiti za istraživanje web-stranica i u html dokumentima:

4.4. Kako i zašto kreirati listu web-elemenata

Program JAWS omogućava kreiranje lista različitih web-elemenata koji će vam pomoći u pregledanju web-stranica. Neke od često korištenih lista su: lista naslova, lista linkova, liste s nabrajanjima i kontrola obrazaca.

4.4.1. Lista linkova

Da biste brzo pronašli hiperlinkove na stranici koristite JAWS listu linkova. Pomoću dijaloga lista linkova možete preći na drugu web-stranicu, ako na odabrani link pritisnete Enter, ili samo pomaknete kursor na link na istoj stranici.

Kako pomoću dijaloga liste linkova otvoriti drugu web-stranicu?

  1. Otvorite web-stranicu na kojoj želite istražiti linkove.
  2. Pritisnite Insert+F7 da kreirate listu linkova.
  3. Strelicom dolje ili početnim slovom odaberite link koji želite otvoriti, a zatim pritisnite Enter.

Kad kreirate listu linkova, onda vam program JAWS nudi mogućnost upravljanja linkovima. Po dijalogu liste linkova pomičete kursor tasterom TAB naprijed, a Shift+TAB pomičete kursor nazad.

Slijede kontrole za upravljanje linkovima:

Možda ćete preći na web-lokaciju koja se zbog multimedijalnog i aktivnog sadržaja sporo učitava. Vjerovatno ćete se htjeti informisati o ostalom sadržaju stranice, ali i ubrzati pregledanje. Web-autori ponekad vezi dodaju kratak opis stranice na koju se ona povezuje. Takvu vezu program JAWS najavljuje "On mouse over" ("Na pokazivač miša iznad").

Da biste pročitali opis stranice prije otvaranja veze, učinite sljedeće:

  1. Otvorite web-stranicu, a zatim pritisnite Insert+F7 da biste izradili popis veza.
  2. Strelicom dolje ili početnim slovom odaberite vezu.
  3. Pritisnite taster TAB da biste pomaknuli pokazivač na dugme Move to Link (Pomakni na vezu), a zatim pritisnite taster Enter. JAWS popis veza se zatvara, a pokazivač pomiče na odabranu vezu unutar stranice.
  4. Ako program JAWS najavi "On mouse over, Link" ("Na pokazivač miša iznad, Veza"), pritisnite Insert+Ctrl+Enter i poslušajte JAWS poruku u kojoj vas upućuje na broj reda koji sadrži opis.
  5. Pritisnite slovo J, unesite broj reda na koji vas je JAWS uputio, a zatim pritisnite taster Enter.
  6. Da biste pročitali opis, koristite strelicu dolje.
  7. Da biste vratili pokazivač na vezu, pritisnite Shift+J.

4.4.2. Popis web-elemenata

U sljedećem popisu nalaze se tastaturne prečice kojima možete napraviti listu različitih elemenata na otvorenoj web-stranici. Da biste pregledali i odabrali stavku na listi pritišćite strelicu dolje, a zatim pritisnite Enter. Možete pritisnuti Insert+F3 i u otvorenom dijalogu Značajke virtualnih HTML elemenata odabrati stavku web-elementa za koji želite napraviti listu.

4.5. Kako postaviti početnu web-stranicu

Omiljene web-stranice i web-lokacije koje često posjećujete možete postaviti kao početne u vašem pretraživaču. Web-stranice koje ste postavili kao početne otvorit ćete svaki put kad pokrenete Internet Explorer. Time ste izbjegli unošenje URL adrese određene web-stranice ili njeno pokretanje preko menija Favoriti.

Da biste postavili početnu web-stranicu, učinite sljedeće:

  1. Otvorite Internet Explorer jednim od već opisanih načina.
  2. Kliknite na dugme Alatke, a zatim izaberite stavku Internet opcije.
  3. Na kartici Opće postavke, u okviru Početna stranica unesite URL lokaciju koju želite postaviti kao početnu stranicu. Možete dodati više URL adresa ili dodati lokaciju koju trenutno pregledate tako što ćete izabrati stavku Koristi trenutnu stranicu. Ako dodate više URL adresa, svaku stavite u poseban red.
  4. Izaberite stavku Primijeni/Aplai, a zatim Enterom aktivirajte dugme U redu.

5. Komunikacija putem interneta

Zahvaljujući Internetu, u djeliću sekunde ostvarujemo kontakt i postajemo aktivni ili pasivni učesnici sveopšteg svjetskog druženja i komuniciranja. Internet je danas postao najvažniji u svakodnevnoj komunikaciji. Putem teksta, glasa, zvuka, slike, video-zapisa ostvarujemo komunikaciju na bilo kojem mjestu u Svijetu. Internet nam između ostalog omogućava svojim uslugama da koristimo: slanje i primanje elektronske pošte (e-mail) sa bilo kojim korisnikom Interneta u svijetu. Moguće je i učešće u off-line (indirektno, ne u realnom vremenu) raspravama putem elektronske pošte sa osobama sličnih interesa putem mailing lista, kao i učešće, uživo (u realnom vremenu) u razgovoru sa drugom osobom putem Internet video telefona (kao Skype), ili u audio-video konferencijama između više osoba pomoću za to namjenjenih programa.

5.1. Elektronska pošta

Ako elektronsku poštu primate i šaljete sa svog računara, znači da imate svoj Internet korisnički račun i jedinstvenu e-mail adresu. Nju dobivate od internet servis provajdera (ISP) kod koga ste se pretplatili na uslugu pristupa Internetu. E-mail je tekstualna poruka kojoj može biti pridružen, u vidu dodatka (Attachment), neki grafički, zvučni, video ili bilo koji drugi sadržaj.

Mail clienti su specijalizovani programi za upravljanje elektronskom poštom koji olakšavaju primanje, slanje, pisanje i arhiviranje poruka. Danas postoji veliki broj takvih programa koji služe za slanje i primanje e-maila. Najčešće korišćeni programi su: Mozilla Thunderbird, Outlook Express, Windows Mail, Windows Live Mail i MS Outlook. Mail klienti za preuzimanje poruka koriste POP ili IMAP protokole. Razlika između POP3 i IMAP je da POP3 snima poštu sa mail servera u lokalno sanduče (inbox) i zavisno od podešavanja briše skinute poruke sa servera trenutno ili odloženo (nakon zadatog perioda). IMAP radi sinhronizaciju lokalnog sandučeta sa mail serverom na internetu.

Web mail je usluga koja omogućava korisniku da putem neke Web stranice otvori svoj mail nalog i potom šalje ili prima poštu. Posebna prednost ove usluge je što korisnik e-maila može da pristupi svojim porukama sa bilo kog računara, koji ima pristup internetu. Elektronskoj pošti pristupamo iz programa za pretraživanje interneta kao što su: Internet Explorer, Mozilla Firefox ili Google Chrome. Neke veb stranice su posvećene pružanju e-mail usluga, kao što su: www.gmail.com, www.yahoo.com, www.aol.com, www.hotmail.com i www.outlook.com. Skoro da svi internet servis provajderi omogućavaju korišćenje webmail usluge kao dio svog internet servis paketa. Glavno ograničenje webmail usluge je nemogućnost preuzimanja ili sastavljanja e-maila kada korisnik nije povezan na Internet.

5.2. Outlook Express i Winmail

Outlook Express je program za primanje i slanje e-mail poruka, te čitanje i pisanje članaka u news grupama. Sastavni je dio Microsoftova besplatnog programskog paketa Internet Explorer i najviše je korišćen u Windows XP. U Windows Visti se pojavila djelimično izmjenjena verzija ovog programa ali pod imenom Winmail. U Windows 7 Microsoft je odustao od razvoja ovog programa ali se Winmail može uspješno uz dodatnu instalaciju koristiti. Pojavila se i posebna verzija programa Outlook Express koja se može instalirati i koristiti u Windows 7, Windows 8.1 kao i u Windows 10. U ovom tekstu se objašnjava rad sa programom Winmail a primjenjuje se i na Outlook Express.

5.2.1. Preuzimanje pristiglih e-mail poruka

Program Winmail možemo pokrenuti na više načina, najčešće, pokretanjem prečice Winmail na desktopu. Svaki korisnik ovog programa treba znati sljedeće:

  1. Provjeriti da li postoje nove email poruke.
  2. Pregledati, pročitati nove poruke.
  3. Napisati, kreirati novu poruku, odgovoriti ili proslijediti dobijenu poruku.
  4. Otvoriti ili sačuvati attachment, dodatak uz poruku.

Winmail ima standardni prozor sa standardnim elementima, najvažniji je menu bar koji se otvara sa lijevim Altom. Neke stavke iz ovog menija su dostupne kao komande sa tastature i one uglavnom zadovoljavaju potrebe većine korisnika. Zato se stiče osjećaj kako je u programu Winmail moguće sve raditi pomoću komandi sa tastature. Ipak meni sadrži mnogo, mnogo više toga nego što nam same komande sa tastature pružaju. Zato se svaki korisnik mora naučiti da koristi meni kao i da koristi skraćeni, kontekstni meni. Ovaj kontekstni meni se otvara tasterom Application. Treba znati čitati podatke iz statusne linije jer i tu postoje podaci koji nam često trebaju.

5.2.2. Winmail i njegov prozor

Kada se pokrene Winmail otvara se njegov prozor koji sadrži sljedeće elemente:

1. Listu poruka odgovarajućeg foldera. U podešavanju je uključena opcija da to bude lista poruka ulaznog foldera "inbox" ili prijemnog foldera. Pritiskom na taster TAB prelazi se na sljedeći element.

2. Folder List - lista svih foldera. Defaultno Winmail ima sljedeće foldere:

Prema potrebi, svaki korisnik programa Winmail može kreirati nove foldere kako bi u njima čuvao i razvrstavao email poruke. Za kreiranje novog foldera, treba koristiti prečicu, Ctrl+Shift+E. Ako se umjesto tastera TAB, pritišće Shift+TAB onda se takođe kreće između ovih elemenata prozora ali unazad. Zato svaki korisnik treba da odluči kada će da koristi taster TAB a kada tastere Shift+TAB.

3. Preview Pane - prozor za brzi pregled poruka. Ovaj treći element prozora se najčešće isključuje i sa tasterom tab se do njega nemože doći. Ipak treba naučiti da on postoji i da se može koristiti.

U ova dva glavna elementa prozora se nalaze liste, to su: Liste poruka i liste foldera. Po listi se krećemo strelicama na dole i na gore. U slučaju liste foldera se radi o "treeview" to jest folderima koji su poredani kao grane na stablu. U ovoj situaciji je moguće koristiti i strelice lijevo ili desno.

5.2.3. Lista poruka

Kada pokrenete program Winmail vi se nalazite na listi poruka u folderu inbox to jest na listi primljenih poruka. Najčešće je podešeno da se prilikom pokretanja Winmail automatski povezuje na server i preuzima nove poruke. Dok je Winmail pokrenut on će svakih 30 minuta provjeravati da li postoje nove poruke. Ako vi želite provjeriti da li postoje nove poruke potrebno je pritisnuti jednu od sljedeće dvije komande:

Poruku čitamo tako da se na listi selektuje odgovarajuća poruka i pritisnemo Enter. Selektuje, znači da se pozicioniramo na listi na odgovarajuću poruku. Kada pritisnemo Enter JAWS počinje da čita. Zavisno od dodatnih podešavanja JAWS čita prvo zaglavlje poruke koje sadrži podatke od koga je poruka, datum i subjekt poruke. Zatim čita samu poruku. Moguća su dodatna podešavanja u kojima će JAWS da pročita još neke podatke o poruci. Ukoliko želite da vi kontrolišete čitanje poruke, da koristite komande za čitanje onda je potrebno sa Ctrl zaustaviti čitanje te koristiti komande za čitanje teksta.

Pročitanu poruku zatvaramo sa tasterom ESC ili sa Alt+F4. Zatim selektujemo sljedeću poruku i otvaramo na isti način i čitamo. Postoje sljedeće tri komande koje su interesantne za čitanje poruka dok smo u nekoj otvorenoj poruci:

Ovo znači da se iz jedne otvorene poruke automatski ulazi u sljedeću poruku bez da se ona prvo zatvara pa da se onda otvara nova poruka. U slučaju da se koristi Ctrl+U; znači da se otvara sljedeća nepročitana poruka sa liste poruka. Ove tri komande se preporučuju samo onim korisnicima koji su izvježbali redovan, uobičajen način čitanja poruka.

Kada se otvori poruka, a u njoj se neka slova ne prikazuju ispravno i sinteza ne čita kako treba, potrebno je promijeniti način prikaza da bi slova bila ispravno prikazana i da bi to sve sinteza ispravno pročitala. Treba uraditi sljedeće:

  1. Otvoriti poruku i utvrditi da li se ispravno prikazuje i da li je sinteza govora ispravno čita.
  2. Lijevi Alt, otvoriti meni pa strelicom udesno do, prikaz.
  3. Strelicom na dole do kodiranje pa pritisnuti Enter ili strelicom udesno.
  4. Sada samo strelica na dole i pritisnuti Enter na željenom kodiranju, odnosno željenom kodnom rasporedu prikaza otvorene poruke.
  5. Zadnja stavka u ovom podmeniju je, još, više ili more. Tu treba jednom strelicom udesno pa opet na dole. Sada ćete naći listu od još oko 30 kodnih rasporeda. To znači da u meniju u stavci, kodiranje ima najmanje 35 različitih kodnih rasporeda.

5.2.4. Kreiranje i slanje nove poruke

Prozor nove poruke je isti u većini programa za e-mail. Ovi koraci mogu da se razlikuju zavisno od programa za e-mail poruke ili usluge zasnovane na vebmailu koju koristite.

1. Za novu poruku (New message) pritisnuti Ctrl+N, ili u meniju File otvoriti podmeni New i pritisniti Enter na Mail message. Otvorit će se prozor New Message u kojem ćemo kreirati novu poruku. Po rubrikama prozora New message krećemo se tasterom TAB (naprijed), odnosno Shift + TAB (nazad).

2. U polje "Za" otkucajte e-adresu najmanje jednog primaoca. Ako poruku šaljete većem broju primalaca, otkucajte zarez (,) između e-adresa.

3. U polje "Cc" možete otkucati e-adrese sekundarnih primalaca – osoba koje treba da znaju za poruku, ali ne treba ništa da preduzimaju u vezi sa njom. Oni će primiti istu poruku kao osobe iz polja "Za". Ako nema sekundarnih primalaca, ovo polje ostavite prazno.

4. Programi za e-poštu imaju i polje "Bcc" koje omogućava slanje poruke osobama pri čemu se određena imena i e-adrese kriju od drugih primalaca. U ovo polje upisuju se adrese primalaca na isti način kao i u predhodna dva polja.

5. U polju Tema otkucajte naslov poruke ili u nekoliko riječi opisati o čemu se govori u poruci.

6. Iz polja Tema, tasterom TAB prelazimo u veliko polje New Message u koje pišemo tekstualni sadržaj poruke. Tekstualnoj poruci može biti pridružen, u vidu dodatka (Attachment), neki grafički, zvučni, video ili bilo koji drugi sadržaj.

7. Da biste priložili datoteku poruci, pritisnite lijevi Alt, da se otvori Menu bar. Strelica desno do, Umetanje pa strelica na dole do Prilog datoteke... i pritisnite Enter. U uobičajenom Open dijalogu pronađite željenu datoteku i pritisnite Enter na dugmetu Open.

8. Kad je kreirana nova poruka, za slanje treba pritisnuti prečicu Alt+S da bi poruka bila poslata. Ukoliko poruka nije dovršena, može se sa prečicom Ctrl+S snimiti u radni folder te kasnije urediti i poslati. Slanje nove poruke se može odložiti opcijom, Pošalji kasnije.

5.2.5. Odgovor ili prosljeđivanje primljene poruke

Kada se želi poslati odgovor na primljenu poruku, u folderu gdje se nalazi poruka treba odabrati poruku na koju se odgovara. Treba pritisnuti Ctrl+R, Odgovori pošiljaocu ili Ctrl+Shift+R, Odgovori svima, otvara se e-mail poruka na koju se šalje odgovor. E-mail adresa i subjekt su automatski upisani. Potrebno je samo napisati sadržaj poruke i poslati je.

Na sličan način se primljena poruka može proslijediti na drugu e-adresu. Potrebno je pritisnuti prečicu Ctrl+F, upisati e-adresu primaoca. otvara se e-mail poruka koja se prosljeđuje. Subjekt je automatski upisan. Potrebno je eventualno napisati dodatni sadržaj poruke i poslati je. Poruka se može proslijediti kao prilog. Ovaj način prosljeđivanja poruke se pokreće iz menija.

5.2.6. Otvaranje i čuvanje attachmenta

Uz e-mail poruku često se nalazi pridružen, u vidu dodatka (Attachment), neki grafički, zvučni, video ili bilo koji drugi sadržaj. Za otvaranje ovog sadržaja koriste se podrazumijevani programi. Zato se preporučuje da se prilog prvo snimi u neki folder pa onda otvara. Ipak, on se može otvoriti ili pokrenuti i u samoj e-mail poruci. Iako datoteke sa Interneta mogu da budu korisne, neke datoteke bi mogle da oštete računar. Ako nemate povjerenja u izvor, nemojte otvarati ove datoteke. Važi isto i za poruke koje su došle sa nepoznatih adresa.

Ukoliko se želi otvoriti prilog iz poruke, treba uraditi sljedeće:

  1. U folderu odabrati i otvoriti poruku.
  2. Pritisnuti prečicu Insert+A i u dijalogu Prilog poruke, odabrati prilog te pritisnuti Enter.
  3. Pojavljuje se pitanje, želite li da otvorite ovu datoteku? Možete pročitati ime i tip datoteke.
  4. Pritisnite taster TAB i odaberite dugme Otvori i pritisnite Enter. Pokreće se podrazumijevani program za odabrani tip datoteke.
  5. Moguće je čekirati da se ne pojavljuje pitanj prije otvaranja određenog tipa datoteka.

Za čuvanje priloga u nekom folderu kao što su moji dokumenti treba:

  1. Otvoriti poruku sa prilogom.
  2. Lijevi Alt da se otvori menu i strelicom dole odabrati stavku, Sačuvaj priloge... i pritisnuti Enter.
  3. U otvorenom dialogu se može pročitati lista svih priloga koji su namjenjeni za čuvanje.
  4. Treba pritisnuti taster TAB i odabrati dugme sačuvaj pa pritisnuti Enter.
  5. U ovom dijalogu se nalaze još i dugme, Sačuvaj čijim se aktiviranjem može promjeniti folder u koji će se sačuvati prilozi.

5.2.7. Diskusione (Discussion) mailing liste

Diskusiona (Discussion) mailing lista je lista prijavljenih e-adresa koja se može identifikovati jednim imenom kao što je npr. slikom@freelists.org. Kada se e-poruka pošalje na diskusionu listu, automatski se preusmjerava i prosljeđuje na sve adrese koje su prijavljene na toj listi. Diskusiona mailing lista je grupa ljudi koji su se prijavili da prate i učestvuju u diskusijama na određene teme. Lista ima osnivača koji je formalno vlasnik liste, administratora koji se bavi tehničkom stranom funkcionisanja liste, moderatora koji vodi listu po određenim pravilima, koja se mogu razlikovati za svaku listu i redovne članove koji učestvuju u diskusijama.

Status članstva na listi:

  1. Osnivač mailing liste: može obrisati i mijenjati sva podešavanja liste.
  2. Administrator / Moderator mailing liste: može odobravati poruke, prijavljivati i odjavljivati članove te mijenjati samo neka podešavanja liste.
  3. Redovni član: može pristupati arhivi i slati poruke preko liste.

Vrsta pretplate na listi:

  1. Bez e-poruka: član mailing listu prati preko web strane.
  2. E-poruke:članu mailing liste poruke se šalju čim pristignu na listu.
  3. Sažetak poruka: članu mailing liste šalje se sažetak novih aktivnosti dnevno.
  4. Prikaz dnevnih poruka: članu mailing liste šalju se sve nove poruke u jednoj dnevnoj e-poruci.

Dozvole za slanje poruka na listi:

  1. Član ima dozvolu da šalje poruke preko liste.
  2. Članu se moderišu poruke koje šalje preko liste.
  3. Član nema dozvolu da šalje poruke preko liste.

5.2.8. JAWS prečice u programu Winmail

5.3. Webmail

Otvaranje webmaila. Danas se najviše za slanje i primanje E-poruka koristi gmail, googlov server za e-mail poruke. Pristupiti gmail porukama možete i preko web stranice. Ovaj način zahtjeva više koraka, ali omogućava čitanje i slanje E-pošte na bilo kojem računaru spojenom na Internet. Gmail ima dva primarna prikaza ili načina prikaza ovisno o tome koji preglednik upotrebljavate za pristup: standardni prikaz i osnovni HTML prikaz. Standardni prikaz jest prikaz koji vidite kada se prijavite u Gmail iz podržanog preglednika. Standardni prikaz omogućuje vam pristup svim značajkama usluge Gmail. Osnovni HTML prikaz jest prikaz koji vidite kada se prijavite u Gmail pomoću preglednika koji nije podržan. Taj je prikaz kompatibilan s gotovo svim preglednicima, ali ne podržava sljedeće značajke:

  1. Chat.
  2. Provjera pravopisa.
  3. Tastaturne prečice.
  4. Mogućnost upravljanja filterima.
  5. Dodavanje, uređivanje, uvoz i brisanje kontakata.
  6. Prilagođene odlazne adrese ("Šalje:").
  7. Obogaćeno oblikovanje.

Ako morate pristupiti tim značajkama, prijavite se u Gmail iz podržanog preglednika te provjerite jeste li omogućili kolačiće i JavaScript. Korisnici čitača ekrana najčešće koriste osnovni HTML prikaz.

Gmail web stranici možete pristupiti sa dvije adrese.

  1. Za verziju prilagođenu mobilnim uređajima: http://m.gmail.com/
  2. Za standardni prikaz i osnovni HTML prikaz: http://www.gmail.com/

U nastavku teksta dat ćemo objašnjenja za čitanje i slanje E-poruka preko mobile prikaza koji dobijete ako u internet exploreru u dijalog otvori/open unesete prvu navedenu adresu tj. http://m.gmail.com/

Evo i detaljnijeg objašnjenja:

  1. Pokrenite Internet Explorer - pritisnite Windows taster, pa slovo I i strelicama gore-dolje odaberite željeni program i otvorite Enterom.
  2. Pritisnite prečicu Ctrl+O ili Ctrl+L i u dijalog Open upišite adresu web stranice tj. http://m.gmail.com i aktivirajte je Enterom.
  3. Kad se web stranica učita, JAWS će najaviti tačan broj web elemenata (linkova, headinga...), Strelicama pronađite polje za unos korisničkog imena i šifre, zatim dugme prijavi aktivirajte Enterom. Ako ste tačno unijeli vaše podatke za nekoliko sekundi otvorit će se web stranica s vašom E-poštom.

5.3.1 Pregledanje poruka

Kad se web stranica s vašom E-poštom učita, tasterom Ctrl zaustavite program JAWS. Kombinacijom tastera Ctrl+Home postavite kursor na vrh stranice. Za kretanje po gmail web stranici koristite standardne JAWS komande za čitanje. Na samom početku nalazi se naslov web stranice Gmail, a onda slijede linkovi:

Dalje pomicanje strelice dolje dovest će vas na listu primljenih i poslanih E-poruka. U prvom redu piše naziv pošiljaoca poruke. Drugi red je zapravo chek box koji možete potvrditi razmaknicom i na taj način ste označili trenutnu poruku. U trećem redu se nalazi predmet odnosno subjekt poruke koji je ujedno i link. Aktiviranjem ovog linka otvarate poruku i vidljiva su vam sva njena polja. Za detaljni pregled poruke koristite standardne JAWS komande za čitanje.

Ispod teksta poruke nalaze se linkovi: odgovori, odgovori svima, proslijedi, arhiva, izbriši... Tasterom Enter možete aktivirati svaki od ovih linkova i izvršiti određenu radnju.

5.3.2. Kreiranje i slanje nove poruke

Već smo spomenuli da se link nova poruka nalazi iznad liste svih poruka. U nastavku slijedi detaljno uputstvo za sastavljanje i slanje poruke.

  1. Strelicama gore-dolje pronađite link nova poruka i aktivirajte tasterom Enter. Otvara se obrazac za slanje nove poruke po kojem se možete kretati strelicama gore-dolje ili tasterom TAB.
  2. U polje "Prima" upišite e-adresu primaoca . Postoji mogućnost upisivanja adrese primaoca iz popisa kontakata vašeg gmail računa. Između naslova prima i polja za unos primaoca nalazi se dugme dodavanje kontakata... Aktivirajte ga Enterom, odaberite željenu adresu i potvrdite takođe Enterom.
  3. Dodaj kopiju button - Predlažemo da upotrebljavate značajku kopije kada želite uvrstiti dodatne primaoce čiji je odgovor dobrodošao, ali nije obavezan. Prikažite to polje tako da aktivirate dugme dodaj kopiju...
  4. Dodaj skrivenu kopiju button (da biste prikazali ovo polje, kliknite Skrivena kopija) omogućuje vam da primaocima sakrijete adrese i imena drugih primaoca.
  5. Predmet - U ovo polje upišite predmet ili kratak sadržaj poruke.
  6. Poruka - A sad – napišite poruku! Samo strelicom pomaknite kursor u veliko polje ispod retka predmeta i pišite.
  7. Pošalji button - Kada dovršite sastavljanje poruke, strelicom dolje ili tasterom TAB pomaknite kursor na dugme pošalji i aktivirajte ga Enterom.

5.3.3. Odgovaranje i proslijeđivanje poruke

Da biste odgovorili na poruku uradite sljedeće:

  1. Aktivirajte link odgovori ispod poruke.
  2. Pritisnite taster Ctrl da zaustavite JAWS, strelicama ili tasterom TAB pređite polja unosa i postavite kursor u veliko polje za unos poruke i pišite odgovor.
  3. Ispod polja za unos poruke nalazi se check box uvrsti citirani tekst. Ako potvrdite ovaj potvrdni okvir, u odgovor poruke bit će uvršten i tekst poruke na koju šaljete odgovor.
  4. Potom Pomaknite kursor na dugme pošalji, aktivirajte ga i odgovor će biti poslan.

Pored dugmeta pošalji nalaze se i dugmad spremi i odustani koja omogućavaju spremanje poruke na web stranici i odustajanje od slanja odgovora. Ako poruka ima više primaoca, a vi želite svima odgovoriti, onda ispod teksta poruke kliknite link odgovori svima. Ostali koraci su isti kao kod odgovori na poruku.

Pomoću prosljeđivanja poruka možete jednostavno ponovo poslati poruku drugima, radilo se o posebnom maminom receptu ili važnoj poslovnoj E-pošti. Možete proslijediti pojedinačnu poruku ili cijeli razgovor.

Prosljeđivanje pojedinačne poruke:

  1. Otvorite poruku koju želite proslijediti.
  2. U okviru ispod poruke kliknite link Proslijedi.
  3. U poruku dodajte nove primaoce i željeni dodatni tekst. Ako poruka sadrži priloge, možete ih neproslijediti tako da se pomaknete na dno teksta poruke i kliknete x uz navedeni prilog. U tekst mogu biti uvrštene i starije poruke iz razgovora. Ako ne želite proslijediti tekst, možete ga jednostavno izbrisati.
  4. Kliknite Pošalji.

Prosljeđivanje cijelog razgovora:

  1. Otvorite razgovor.
  2. Na alatnoj traci iznad poruka kliknite dugme Više i odaberite Proslijedi sve.

Prilikom prosljeđivanja cijelog razgovora sve će poruke iz razgovora biti stavljene u jednu poruku. Svaka je pojedinačna poruka jasno označena i navedena vremenskim redoslijedom od najstarije prema najnovijoj, pa je razgovor lahko čitati. Ta značajka se razlikuje od značajke automatskog prosljeđivanja, pri čemu se pošta s jednog računa automatski šalje i na drugi račun.

5.3.4. Rad s prilozima

Veće tekstove, slike, manje zvučne zapise šaljite kao prilog E-poruke. Ti prilozi mogu biti veliki do 25 MB. Mogući su i veći prilozi, ali uz posebne uslove poput novčanih naknada i sl.

Kako poslati prilog uz poruku preko gmail web stranice? Za pregledanje, odgovaranje, proslijeđivanje i brisanje razgovora na gmail-u preporučuje se prijavljivanje preko adrese: http://m.gmail.com/

No, kada želite poslati prilog uz poruku, Vaš gmail račun otvorite preko adrese: http://www.gmail.com/

Da biste poslali prilog uz poruku uradite sljedeće:

  1. Strelicama pronađite link sastavi poruku i aktivirajte Enterom.
  2. Po obrascu nove poruke krećite se na već poznat način. Napomena: Polje kopija i skrivena kopija su sada odmah vidljivi i moguće ih je uređivati bez dodatnog aktiviranja.
  3. Priloži datoteku file upload edit browse button – ovo polje se nalazi odmah iza predmeta poruke. Aktivirajte dugme browse, potom tasterom TAB odnosno Shift+TAB dođite do datoteke koju želite poslati kao prilog.
  4. Tasterom TAB pronađite dugme open i aktivirajte.
  5. Strelicom dolje ili tasterom TAB dođite do tijela poruke.
  6. Kad završite sa sastavljanjem poruke, pronađite dugme pošalji i aktivirajte ga. Ovim korakom Vaša E-poruka će biti poslana s prilogom koji ste odabrali.

5.3.5. Brisanje poruke

Pročitane i nepotrebne poruke na gmail računu možete brisati na dva načina:

  1. Nalazite se u folderu pristigla pošta, otvarate i pregledate Vaše E-poruke...
  2. U okviru ispod teksta svake poruke nalazi se linkobriši. Aktiviranjem ovog linka poruka će biti obrisana, ali samo iz foldera pristigla pošta. Da biste je trajno obrisali potrebno je ovo isto uraditi u folderu otpad.

U vaš folder pristigla pošta često dolaze E-poruke reklamnog karaktera, obavjesti s društvenih mreža i sl. Ponekad je dovoljno vidjeti pošiljaoca i već znamo da je ta poruka osuđena na brisanje... Takve i druge nepotrebne E-poruke možete brisati i bez otvaranja.

  1. Nalazite se u folderu pristigla pošta...
  2. Krećete se strelicama gore-dolje po listi pristiglih poruka. U prvom redu uvijek se nalazi ime pošiljaoca, a ispod je potvrdni okvir, označite ga razmakom ako želite trenutnu poruku izbrisati...
  3. Na ovaj način označite sve poruke koje želite izbrisati.
  4. Ispod liste poruka pronađite u okviru dugme izbriši i aktivirajte ga Enterom.

Gmail će vam dati obavjest o broju razgovora premještenih u smeće.

5.4. Skype

Kao poseban oblik moderne komunikacije preko Interneta, posljednjih godina se javila i Internet telefonija, koja je povezala tradicionalnu telefoniju sa Internet mrežom. Na taj način je stvorena nova vrsta komunikacije, koja je bez potrebe za izmjenama u arhitekturi javne mreže (telekom mreže), iskoristila njene postojeće resurse i glasovnu komunikaciju učinila gotovo besplatnom. Da bi se ostvarila Internet telefonija, potrebni su: računar prosječnih tehničkih karakteristika, slušalice, mikrofon, Internet konekcija i neki od softvera za komunikaciju kao što je Skype koji je potpuno besplatan.

Skype je program koji služi za ostvarivanje telefonske veze putem Interneta. Trenutno je u funkciji verzija 7.xx, a ono što ga čini popularnim je to što je potpuno besplatan. Preuzimanje ovog programa možete izvršiti na adresi: http://www.skype.com/download. Nakon preuzimanja, program se brzo instalira i ako se posjeduje Skype account, odmah je spreman za upotrebu. Skype je dostupan za Windows operativne sisteme, Linux, Mac OS X, Windows Mobile, IOS i android. Za Windows operativne sisteme postoji par osnovnih uslova za korišćenje Skype-a, i to su: instaliran Windows Xp, Windows 7 ili Windows 8 ili 8.1 ili Windows 10, mikrofon i slušalice ili zvučnici, Web kamera za video pozive.

Uz instalacioni paket koji je potpuno besplatan Skype omogućava besplatne funkcije:

  1. Audio komunikaciju sa sagovornicima koji su trenutno konektovani na Internet,
  2. video komunikaciju sa sagovornicima koji su trenutno konektovani na Internet,
  3. chat u realnom vremenu,
  4. slanje datoteka,
  5. konferencijske pozive,
  6. ostavljanje govorne pošte (voice mail).

Uz kupovinu Skype kredita,moguće su i sljedeće opcije:

  1. Audio komunikacija sa sagovornicima u javnoj telefonskoj mreži,
  2. slanje SMS poruka,
  3. dobivanje personalnog broja koji je dostupan i iz javne telefonske mreže,
  4. preusmjeravanje poziva.

Skype je dostigao toliku popularnost da pojedini proizvođači računarske opreme plasiraju svoje proizvode koji su namijenjeni isključivo za Skype telefoniju. Prvi među njima su firma Logitech koja je uveliko počela sa proizvodnjom slušalica, mikrofona i web kamera za Skype, kao i telefona za Skype.

5.4.1. Izgled Skype prozora

Skype prozor ima uobičajene elemente koji se sreću i u drugim programima:

  1. Naslovna linija u kojoj se nalazi Vaše Skype korisničko ime;
  2. Glavni meni, koji ima sljedeće stavke: Skype, Kontakti, Pozovi, Prikaži, Alatke, Pomoć i Sistem;
  3. Radni dio prozora u kom se između ostalog može naći: Kontakt lista, lista nedavno ostvarenih aktivnosti, Kompaktni prikaz bočne trake, Skype Matična stranica, Galerija snimaka i slično. Sadržaj ovog radnog dijela prozora može biti prikazan kao "prikaz jednog prozora", "Prikaz preko cijelog ekrana" ili "kao razdijeljenog prozora". Za korisnike čitača ekrana, preporučuje se da se sadržaj prikazuje kao prikaz razdjeljenog prozora. Neke od ovih opcija se mogu aktivirati prečicama što zavisi od verzije JAWS skripta koji se koristi;
  4. Statusna linija na kojoj se pojavljuju statusne informacije vezano za događaje u radnom dijelu prozora.

5.4.2. Glavni Skype meni

Neke od važnijih stavki koje aktiviramo nalaze se u meniju, i treba koristiti glavni meni koji se otvara lijevim tasterom Alt. Neke stavke imaju prečice sa tastature pa se umjesto otvaranja menija mogu koristiti ove prečice.

5.4.3. Skype kontekstni meni

Kontekstni meni je Meni koji se pojavljuje kada pritisnete "application" taster ili desni taster miša dok ste na nekoj Skype kontroli ili u Skype prozoru. Stavke u kontekst meni se mijenjaju u zavisnosti od mjesta gdje je aktiviran. Koristite strelice dole ili gore da se krećete po meniju i pritisnite enter da aktivirate opciju koju ste odabrali. Dok ste na Skype kontakt listi ili listi nedavnih događaja, pritisnite Application taster i koristite neku od ponuđenih opcija iz kontekstnog menija.

5.4.4. Skype i podešavanja

Da bi Skype radio po vašem ukusu i potrebama, treba uraditi neka podešavanja. Pored podešavanja koja se pokreću iz menija, najveći broj promjena se radi u opcijama. Koristite meni da otvorite dijalog za podešavanja. U ovom dijalogu između ostalog možete uraditi sljedeća najvažnija podešavanja koja su razvrstana u nekoliko grupa.

Posebno je potrebno obratiti pažnju na: Više opcija, Interventni tasteri gdje se podešavaju prečice na tastaturi za često korištene funkcije. Neki interventni tasteri su već podešeni. Mogu se podesiti interventni tasteri za nekoliko radnji. Check box za stavku Omogući prečice na tastaturi mora biti checked da bi ovi interventni tasteri, prečice mogli da se koriste.

Takođe je potrebno obratiti pažnju na: Više opcija, Pristupačnost: Učinite Skype još pristupačnijim sebi. U ovom podešavanju Omogućite režim pristupačnosti treba biti čekiran.

5.4.5. Skype i JAWS skript

Da bi Skype dobro radio sa JAWS čitačem ekrana, moraju se instalirati odgovarajuće skripte. Trenutno se koriste jedna od dvije dostupne verzije skripti. Freedom Scientific još od JAWS verzije 12.0 prilikom instalacije JAWS-a, instalira i svoje skripte za Skype. Ove skripte su znatno poboljšane u trenutnoj verziji JAWS 17.0 i omogućavaju upotrebu većeg broja prečica sa tastature. Za detalje o prečicama, treba koristiti JAWS pomoć. Prečica: Insert + h.

Znatno bolji JAWS skript je onaj koji se može preuzeti sa web stranice: http://www.dlee.org/skype/ Ovaj Skype se mora posebno instalirati ali omogućava više prečica, uključujući i Skype Command Mode. Korisnici ove verzije JAWS skripti, takođe treba da koriste prečicu Insert + h, za JAWS pomoć.

Pored JAWS skripti moguće je koristiti i SkypeTalking koji je alat koji omogućuje Skypeu, da bude više pristupačan i da se ponaša više prijateljski prema slijepom korisniku. SkypeTalking koristi Skypeov API wrapper te govorni i brajevi izlaz Vašeg čitača ekrana za dobivanje informacija od Skype programa i slanje tih informacija Vašem čitaču ekrana. SkypeTalking će najaviti većinu Skypeovih upozorenja, uključujući promjene statusa korisnika, dolazne i odlazne poruke u čavrljanju (chat), statuse poziva i mnogo više! Ukratko, SkypeTalking jednostavno omogućuje Skypeu da Vam priča. više detalja o SkypeTalking-u može se pronaći na web stranici: http://skypetalking.googlecode.com


6. Uređivanje teksta

Na svakom računaru postoji više programa za obradu teksta. Ovi programi služe za pisanje, izmjenu, uređivanje, čuvanje i štampanje dokumenata u elektronskom formatu. Dokument u elektronskom formatu je svaki tekst koji se može snimiti u računar. Međutim, nije svaki dokument snimljen u elektronskom formatu pristupačan za korisnike čitača ekrana. Pisanje je početno smišljanje i upisivanje dokumenta. Izmjena je svako mijenjanje sadržaja dokumenta, bilo da je u pitanju samo ispravljanje grešaka unijetih pri početnom upisivanju ili dodavanje, brisanje ili zamjena riječi, rečenica ili većih dijelova dokumenta. Oblikovanje, uređivanje ili formatiranje su radnje koje čine da dokument izgleda lijepo. Čuvanje dokumenta je snimanje na čvrstom disku, CD ili DVD jedinicama i prenosivim medijima. Najčešći programi za obradu teksta su:

6.1. Notepad – bilježnica

To je osnovni program za uređivanje teksta i najčešće se koristi samo za prikazivanje ili uređivanje tekstualnih datoteka. Tekstualna datoteka je tip dokumenta kojeg prepoznajemo po nastavku datoteke .txt. Bilježnica je sastavni dio Windows operativnog sistema i podešena da otvara svaku .txt datoteku kada na nju pritisnete Enter, bilo da se ona nalazi na čvrstom disku, CD ili DVD jedinicama i prenosivim medijima, ili kao prilog uz neku e-mail poruku. Bilo koja promjena stila fonta i veličine utiču na cijeli tekst u dokumentu. Nije moguće imati pojedine dijelove teksta koji se razlikuju po stilu ili veličini fonta.

U ovom programu, između ostalog moguće je izrezati tekst, kako biste ga premjestili na drugu lokaciju. Selektujte sav ili dio teksta, a zatim pritisnite prečicu Ctrl+x da biste izrezali dio teksta. Kopirajte tekst kako biste ga premjestili na drugu lokaciju. Selektujte cijeli ili dio teksta, a zatim pritisnite prečicu Ctrl+C.

Izrezani ili kopirani tekst se može lijepiti u drugi program za obradu teksta, u e-mail poruku ili na bilo koje mjesto gdje se obrađuje i uređuje tekst. Otvorite drugi program za obradu teksta ili otvorite program za e-mail poruku i prečicom Ctrl+V zalijepite izrezani ili kopirani tekst.

Da biste izbrisali dio teksta, selektujte tekst, a zatim pritisnite taster Delete. Za opoziv posljednje radnje (Undo), pritisnite prečicu Ctrl+Z. Da biste snimili promjene, pritisnite prečicu Ctrl+S.

Bilježnica kao program se može koristiti za štampanje tekstualnih dokumenata. Takođe, moguća je pretraga kroz dokument kao i zamjena karaktera ili riječi.

6.2. Winword – pisanka

Ovo je napredniji program za obradu teksta, koji možete koristiti da biste kreirali i uredili dokumente. Za razliku od programa bilježnica, dokumenti programa pisanka mogu da sadrže obogaćeno oblikovanje i grafiku, a u okviru tih dokumenata možete da povežete ili ugradite objekte kao što su slike ili drugi dokumenti. Pisanka se rijetko koristi, najčešće za obradu .rtf dokumenata, i to samo u slučaju kada na računaru nije instaliran Microsoftov Word. Sve prečice koje se koriste u programu bilježnica se mogu koristiti i u programu pisanka.

6.3. HJPad

HJPad je program za obradu teksta. To je besplatan program, koji se nalazi na svakom računaru na kojem je instaliran JAWS. Napravljen je kao dodatni alat za korisnike JAWS čitača ekrana, za učenje osnovnih tehnika obrade teksta. Kao dodatno namjenjen je za učenje i upoznavanje sa osnovnim Windows kontrolama. HJPad, kao i većina drugih programa za obradu teksta, ima alat za provjeru pravopisa, standardne dijaloške prozore, kao što su otvori (prečica: Ctrl+O), sačuvaj (prečica: Ctrl+S) i štampaj (prečica: Ctrl+P). HJPad ima standardne dijelove prozora Windows okruženja, kao što su: traka menija, alatne trake, statusna traka i drugo. Posebno se nalazi još pet dodatnih dijaloških prozora koji su napravljeni kao posebne lekcije gdje ćete naučiti raditi sa najčešćim Windows kontrolama.

6.4. Microsoft Word

Microsoft Word (u ovom Priručniku, dalje samo kao Word) je program namijenjen za obradu teksta i sastavni je dio programskog paketa Microsoft Office, kojeg proizvodi kompanija Microsoft. Pod obradom teksta u Wordu se podrazumijeva pisanje i oblikovanje tekstualnih dokumenata, omogućujući primjenu različitih stilova oblikovanja. Pored unošenja i obrade teksta, Word vam omogućuje i dodavanja različitih objekata: slika, tabela, grafikona, raznih geometrijskih oblika i simbola. Word je, u suštini, program koji je najviše zastupljen u svakodnevnom radu, kako poslovnih tako i kućnih korisnika. Microsoft Office paket se do danas pojavljivao u mnogo verzija. Ipak, razlikujemo verzije Worda do verzije 2003 i one koje su nastale poslije, kao što su verzije Word 2007, 2010 i novije.

6.4.1. Pokretanje programa Microsoft Word

U Windows 7 operativnom sistemu Word se može pokrenuti na nekoliko načina:

  1. Iz Start menija;
  2. Pritisnite Windows taster, idite strelicom gore do Svi programi, pa pritisnite Enter;
  3. sada u Start meniju izaberite program Word iz Microsoft Office grupe i pritisnite Enter.

Ili:

  1. Iz polja za pretraživanje;
  2. pritisnite taster Windows, napišite Word u polje za pretragu;
  3. idite strelicom dolje te izaberite Microsoft Word iz liste koja se pojavi, i pritisnite Enter.

Ili:

  1. Na desktopu pronađite ikonu Microsoft Word i pritisnite Enter.

Ili:

  1. Pritisnite Enter na datoteku sa nekim od nastavaka koji označavaju da se radi o word dokumentu, kao što su nastavci: doc, dot, docx, dotx i slično.

Word kao program, i u njemu otvoreni dokument, a u kojem nije bilo izmjena, se zatvara prečicom Alt+F4.

6.4.2. Novi Word dokument

Kada otvorite Word program, automatski će se otvoriti i jedan prazan dokument, blank document, koji nosi naziv Document 1. Ukoliko se već nalazite u Word dokumentu, prečicom sa tastature Ctrl+N, možete otvoriti novi prazan dokument.

6.4.3. Spremanje dokumenta

Pošto ste kreirali dokument unošenjem i obradom teksta, eventualno dodavanjem različitih objekata, kao što su slike, tabele, grafikoni i simboli, trebate taj dokument sačuvati, odnosno spremiti na neku lokaciju na vašem računaru. Spremanje dokumenta se radi kroz sačuvaj kao, odnosno, save as dijalog, do kojeg možete doći na jedan od sljedećih načina:

  1. Prečicom Ctrl+S, u slučaju kada prvi put spremate neki novokreirani dokument. Kad je jednom sačuvan dokument, ova prečica će samo sačuvati promjene koje ste napravili u njemu;
  2. Otvorite lijevim Altom Ribbon menu i pronađite stavku Sačuvaj kao, odnosno, Save as, i pritisnite Enter ili taster F12.

Otvara se standardni Sačuvaj kao, Save as dijalog. JAWS će, zavisno o jezičkoj podršci, u Wordu pročitati: "Sačuvaj kao ili Save As Dialog". Kursor je na polju za upis, a JAWS će pročitati: Naziv datoteke ili File Name. Ovdje se upisuje ime, bez nastavka pod kojim će biti sačuvan dokument. Do ostalih mogućnosti se dolazi tasterom TAB, ili zbog brzine u nekom slučaju, sa Shift+TAB.

Pritisnite jednom taster TAB da pomjerite kursor na kombinirani okvir, Sačuvaj kao tip, odnosno, Save as type. Ovdje strelicom dolje ili gore možete odabrati različite tipove datoteka. Podrazumijevani tip datoteke je Word Document docx. Pored ovog tipa, dokument možete sačuvati, spremiti, kao Word 97-2003 dokument, običan tekst, plain Text, predložak - šablon, Document Template, web-stranicu, web-Page, Single File Web Page, Web Page Filtered, zatim kao dokument sa određenim formatiranjem (Rich Text Format) itd. Kada ste odabrali željeni tip datoteke, pritišćite taster TAB do Sačuvaj dugmeta i pritisnite Enter.

6.4.4. Spremanje dokumenta prilikom zatvaranja Worda

Ako zatvorite Word, prečicom Alt+F4 ili zatvarate otvoreni dokument, prečicom Ctrl+F4, a prije toga niste sačuvali nastale promjene, Word će vas pitati: da li želite sačuvati promjene u dokumentu? Da biste zatvorili Word ili dokument, prvo morate pritisnuti Enter na dugme Da ili Ne. Izborom dugmeta Da dokument će se sačuvati zajedno sa svim promjenama koje ste napravili, a izborom dugmeta NE, dokument se neće sačuvati. Ako se radi o novom dokumentu koji još nije snimljen, on će se izbrisati i bit će odbačene sve promjene koje ste napravili. Izborom dugmeta odustani zatvoriće se dijalog i Word će se vratiti u dokument.

Dijalog Sačuvaj kao ima stavke do kojih se dolazi tasterom TAB i na koje treba obratiti pažnju:

6.5. Rad u dokumentu

Kursor - pokazivač je pokretljiva, vidljiva oznaka koja se koristi da pokaže mjesto gdje će se izvršiti sljedeća operacija. Kursor može biti caret (znak umetanja) ili underscore (znak za podcrtavanje). Često se koristi izraz Insertion Point - tačka umetanja, to je mjesto u dokumentu na kojem tekst može biti upisan ili izbrisan. Vizuelno ga predstavlja vertikalna trepćuća crtica u dokumentu.

6.5.1. Komande za pomicanje kursora u tekstu

Napomena: Neke komande su ujedno i komande čitanja.

6.5.2. Komande za uređivanje teksta

6.5.3. Selektovanje / označavanje teksta

Da bi Word u obradi i uređivanju prihvatio neku komandu, prethodno mora biti označen, selektovan dio teksta na kojeg se ta komanda primjenjuje.

6.5.4. Komande za obradu i uređivanje teksta

6.5.5. Navigacijske JAWS prečice u Wordu

JAWS omogućava da se kod čitanja Word dokumenata uključi opcija – brzi navigacijski tasteri, prečica: Insert+Y. Sada tasteri na tastaturi imaju drugu, navigacijsku funkciju.


7. JAWS pomoć

7.1. Kako koristiti JAWS pomoć

U Jaws pomoć možete ući na sljedeći način:

  1. Pritisnite Insert+J da otvorite JAWS Context Menu;
  2. Pritisnite slovo H, da otvorite help;
  3. Idite strelicom dolje do JAWS Help Topics i pritisnite Enter.

JAWS-ov prozor pomoći je podijeljen na dva dijela. Na desnoj strani prozora nalaze se sadržaji raznih tema, a na lijevoj strani su smješteni sadržaj, indeks, pretraživač i riječnik. Ako pritisnete kombinaciju tastera Ctrl+TAB, pomicat ćete kursor između ovih stranica sa lijeve strane.

Informacije koje će vam pomoći da koristite help se nalaze u sljedećim podnaslovima:

7.1.1. Korištenje sadržaja

Tastaturna prečica za korištenje sadržaja je Alt+C. Kada prvi put otvorite Jaws-ovu pomoć, na lijevoj strani će biti prikazan sadržaj. U sadržaju se nalazi lista knjiga i stranica. Knjige su grupe koje sadrže međusobno povezane stranice.

Stranice sadrže informacije za određenu temu. Za kretanje po sadržaju koristite strelice dolje ili gore. Strelicu desno koristite da biste otvorili knjigu, a strelicu lijevo da biste je zatvorili. Pritisnite Enter da prikažete tekst označene stranice, a potom funkcijski taster F6 da prebacite kursor na prozor sa tekstom teme. Da biste se ponovo vratili na sadržaj, pritisnite ponovno funkcijski taster F6. Sa bilo koje druge stranice iz lijevog prozora, na sadržaj dolazite pomoću tastera Alt+C.

7.1.2. Korištenje indeksa

Pritisnite tastaturnu prečicu Alt+N da prebacite kursor na indeks. Upišite ključnu riječ da pronađete odgovarajuću temu. Ključna riječ je pojam povezan s odgovarajućom temom. Nakon pisanja ključne riječi, koristite strelice dolje ili gore da pomičete kursor po listi pronađenih pojmova unesenih u indeks. Pritisnite Enter da odaberete ključnu riječ. Ukoliko je samo jedna tema u vezi s odabranom ključnom riječi, sadržaj te teme će biti prikazan. Pritisnite funkcijski taster F6 da pomaknete kursor na prozor s tekstom teme. Ukoliko postoji više tema, one će biti prikazane na listi. Odaberite temu s liste, pritisnite Enter i potom funkcijski taster F6 da prebacite kursor na tekst teme.

7.1.3. Korištenje pretrage

Pritisnite tastaturnu prečicu Alt+S da pomaknete kursor na stranicu za pretraživanje. Upišite riječ ili frazu koju tražite, a potom TAB da pomaknete kursor na dugme za izlistavanje tema. Pritisnite Enter i potom TAB da prebacite kursor na listu s pronađenim temama. Koristite strelice gore i dolje da pronađete temu, a onda pritisnite Enter da biste je prikazali u prozoru s desne strane. Potom ponovo Pritisnite funkcijski taster F6 i pomaknut ćete kursor na prozor s tekstom teme.

7.1.4. Korištenje prozora sa temom

Kada u sadržaju, indeksu ili pretrazi odaberete temu i pritisnete Enter da se njen sadržaj prikaže, pritisnite funkcijski taster F6, da pomaknete kursor na prozor s tekstom teme. Pomičite kursor po tekstu i linkovima na isti način kako to činite na Web-stranicama. Čitajte red po red, rečenicu po rečenicu ili odlomak po odlomak. enter pritišćite na linkovima da biste ih aktivirali.

7.1.5. Korištenje rječnika

Da biste pomaknuli kursor na rječnik Pritisnite tastaturnu prečicu Alt+G. U startu će kursor biti na listi s pojmovima. Pišite nekoliko prvih slova pojma koji tražite ili strelicama kursor pomičite po listi. Kada pronađete odgovarajući pojam, pritisnite TAB da kursor postavite na objašnjenje za njega, potom kombinacijom tastera Insert+strelica dolje pročitajte objašnjenje. Možete takođe koristiti i druge Jaws-ove komande za čitanje teksta. Ponovo pritisnite TAB da biste kursor vratili na listu s pojmovima.

7.1.6. Konvencije

Tastaturna prečica može biti pojedinačni taster ili kombinacija tastera pritisnutih na tastaturi. U Jaws pomoći, znak plus se koristi da označi da navedene tastere treba pritisnuti u kombinaciji. Na primjer: Insert+strelica dolje se koristi za čitanje sljedeće riječi.

Tastaturne prečice mogu se takođe sastojati od niza tastera, od kojih jedne treba pritisnuti i odpustiti, a potom pritisnuti druge. Da bismo ovo označili, upotrebljavamo znak zarez. Na primjer: Alt+F, X, može se koristiti kao prečica za zatvaranje mnogih aplikacija. U ovom primjeru se zajedno pritisnu tasteri Alt i F, a pošto se otpuste, aktivira se taster X.

Kada se prečica sastoji iz tastera sa numeričkog dijela tastature, ispred se uvijek navodi: "Num pad". Na primjer: Insert+Num pad 5. Ako u prečici nije navedeno "Num pad", koristite uvijek brojeve iz prvog reda slovnog dijela tastature.

7.2. Pomoć pod rukom

Sljedeće komande daju brzi pristup pomoći dok koristite program Jaws:

7.2.1. Tastaturna pomoć - Insert+1

Uključite ovu pomoć da biste istraživali Jaws komande. Kada pritišćete tastaturne kombinacije, program JAWS će izgovarati šta tastaturne kombinacije izvršavaju, umjesto da budu izvršene. Pritisnite tastere Insert+1 ponovo, da biste napustili tastaturnu pomoć.

7.2.2. Ekran osjetljiva pomoć - Insert+F1

Pritisnite tastere Insert+F1 i program JAWS će vam dati poruke koje opisuju aktuelnu kontrolu ili prozor. Poruke ekran osjetljive pomoći će se pojaviti u virtualnom pregledniku, odakle možete korištenjem linkova doći do ostalih povezanih tema.

7.2.3. Pročitaj kontrolu i pomoć - Insert+TAB

Insert+TAB izgovara poruku sa uputstvom za aktuelnu kontrolu ili prozor, i ako postoji, tastaturnu prečicu za direktno prebacivanje na tu kontrolu. To je zgodan način da dobijete poruku sa uputstvom i tastaturna prečica bez potrebe da pomjerate kursor s kontrole i ponovo vraćate na nju, ili bez potrebe da se uključuje automatska najava poruke sa uputstvom ili automatska najava tastaturne prečice.

7.2.4. Pomoć sa Windows prečicama - Insert+W

Ova pomoć vam daje poruku sa Windows aktuelnim tastaturnim prečicama koje vam mogu biti od koristi u okruženju u kome trenutno radite. Lista ovih prečica se pojavljuje u virtualnom pregledniku.

7.2.5. Aktuelne (vruće) tastaturne prečice - Insert+H

Ova pomoć vam daje poruku sa JAWS aktuelnim tastaturnim prečicama koje vam mogu biti od koristi u okruženju u kome trenutno radite. Lista ovih prečica se pojavljuje u virtualnom pregledniku.

7.2.6. Ekran osjetljiva pomoć s tehničkim podacima - Ctrl+Insert+F1

Kada pišete skripte, koristite ovu pomoć da biste u virtualnom pregledniku prikazali Control ID, Class, i Handle, aktuelne kontrole.

7.3. Virtualni preglednik

Virtualni preglednik je prozor koji vam daje mogućnost pregleda više JAWS poruka. Pritisnite Insert+F1 da pregledate poruke u virtualnom pregledniku. Mada se u virtualnom pregledniku najčešće prikazuju ove poruke, u njemu se takođe pojavljuju i:

Informacije u virtualnom pregledniku ćete lako pregledati standardnim komandama za čitanje. Čitajte red po red, riječ po riječ ili slovo po slovo. Možete označiti tekst kao u svakom programu za obradu teksta i iskopirati ga u privremenu memoriju (clipboard). Možete koristiti Ctrl+Home ili Ctrl+End da se pomjerite na početak ili kraj poruke. Linkovi koji su prikazani u virtualnom pregledniku mogu vam dati novu poruku ili aktivirati komande vaše aplikacije ili Windows-a. Pritisnite Enter da biste aktivirali link, ili kombinaciju tastera Insert+F7 da biste dobili prikaz liste sa svim linkovima koji se nalaze u poruci, pa s liste odaberite link koji želite. Pritisnite Escape da zatvorite poruku ili jednostavno pritisnite TAB da pomjerite kursor na sljedeću kontrolu i preglednik će se automatski zatvoriti.

Sljedeće komande pored svoje uobičajene aktivnosti, takođe automatski zatvaraju virtualni preglednik: Shift+TAB, Ctrl+TAB, F1, Insert+J, Insert+F1, Ctrl+ESC.

Standardno, poruke u virtualnom pregledniku se prikazuju na ekranu, što je vrlo korisno za videće trenere. Međutim, može se podesiti da se virtualni preglednik ne prikazuje na ekranu. Ovo se podešava u Basic Settings Dialogu u koji dolazimo iz Options menija JAWS aplikacionog prozora. Također se ovo može podesiti i u User options dijalogu u Configuration Manageru.

Napomena: Ako želite da virtualni preglednik bude u nekim aplikacijama vidljiv, a u drugim ne, koristite Configuration Manager da podesite ovu opciju.

7.4. Režim sa poučavanjem

Poučne poruke daju napomene vezane za aplikaciju ili Windows. Ove poruke se izgovaraju drugačijim glasom od ostalih JAWS poruka. Poznati primjer za ovakvu poruku je kada nakon što pritisnemo Alt da uđemo u JAWS menu bar, čujemo poruku: "To move through items press Left or Right Arrow. Ove poruke možete uključiti ili isključiti u prozoru Basics, koji se nalazi u Options JAWS-ovom meniju.

Takođe, možete postaviti sopstvene poruke upotrebom pomoćnog JAWS-ovog programa, New Prompt Creator. Ovo vam omogućava da postavite poruke koje će biti izgovorene kao kratki podsjetnik, svaki put kada upotrebljavate neku kontrolu. Ovaj se podsjetnik može odnositi kako na samu kontrolu, tako i na kontrole koje bi trebalo upotrijebiti u kombinaciji s njom. Više o tome kako se kreiraju ove korisničke poruke, može se vidjeti u Creating a Prompt.

7.5. Najava tastaturnih prečica

Program JAWS može najavljivati tastaturne prečice dok se krećete po menijima, po dijaloškim prozorima, ili i u jednom i u drugom slučaju. Ove prečice koristite da biste direktno prebacili kursor na stavku menija ili kontrolu u dijaloškom prozoru. Na primjer: ako ste podesili opciju Speak All Access keys za najavu svih prečica, tada ćete, kada pritisnete Alt u JAWS-ovom prozoru, a potom na Options meniju, strelicu dolje, čuti da program JAWS pored najave same stavke Basics, najavljuje i B, prečicu do ove stavke. Tako ćete sljedeći put kada dođete u Options meni znati da je B prečica za brzi pristup stavci Basics, ovog menija. Obratite pažnju na ove prečice dok se krećete po menijima, tako da kada sljedeći put dođete u neki meni, nećete morati da se krećete strelicama do određene stavke, već možete upotrijebiti prečicu do nje.

U JAWS-ovom meniju Options, u Basics dijaloškom prozoru, možete podesiti jednu od četiri opcije za izgovor tastaturnih prečica.

7.6. JAWS prečice za Čitanje teksta

7.7. Komande za pomjeranje kursora u tekstu

Napomena: Neke komande su ujedno i komande čitanja.

7.8. Komande za uređivanje teksta

7.9. JAWS prečice za kursore i simulaciju miša

7.10. JAWS prečice za Dijalog prozore - Dialog boxes


Literatura

  1. JAWS - Osnove rada na računalu. Autor: Zlatko Sobočan.
  2. Wikipedia: <http://www.wikipedia.com/>
  3. Web portal "SliKom" - Web edukacija: <http://edu.slikom.info/>
  4. Microsoft Accessibility - Technology for Everyone: <http://www.microsoft.com/enable>

Ovaj projekat finansira:

Sida, Švedska razvojna agencija posredstvom MyRigh, Švedske organizacije osoba s invaliditetom za međunarodnu saradnju.

Ovaj projekat je nastao u sklopu realizacije MyRight programa 2015.-2017. u Bosni i Hercegovini.

MyRight - Empowers people with disabilities je švedska nevladina organizacija koja okuplja preko trideset švedskih organizacija osoba s različitom vrstom invaliditeta za međunarodni program podrške.

Cilj našeg zajedničkog rada je jačanje lokalnih partnerskih organizacija za vođenje efikasnog zagovaranja za prava svojih članova. Uloga MyRight je osigurati administrativnu podršku našim organizacijama članicama. Posjetite nas: www.MyRight.se

"Ovu publikaciju je finansirala Švedska međunarodna agencija za razvoj i saradnju, Sida. Mišljenja izražena u ovom materijalu ne odražavaju neophodno i stavove Agencije Sida. Odgovornost za sadržaj snosi isključivo autor teksta."